Postoji opstrukcija u sprovođenju javnih nabavki i to ne ide samo od ponuđača nego i od naručilaca koji pokušavaju da pronađu slabe tačke u regulativi, kazao je “Vijestima” direktor Uprave za javne nabavke Mersad Mujević.
On je naveo da je predlog novog Zakona o javnim nabavkama, sa pratećim dokumentima, poslat krajem septembra na mišljenje Evropskoj komisiji.
“Novim zakonom nastojaće se uspostaviti i voditi nova kaznena politika. Cijela jedna mašinerija je upotrebljena da se sabotira Zakon, a najviše je zloupotrebljavano pravo na žalbu, koje su u nekim slučajevima pripremljene za podnošenje i prije objavljivanja tenderske dokumentacije. Događa se i da ponuđači izrađuju tendersku dokumentaciju za naručioca, te nakon objave se odmah vidi za koga je namijenje određeni posao, a ima i takvih slučajeva da se po završetku tenderske procedure mjesecima ne donose odluke, kako bi, utisak je, najbolji ponuđači odustali od ponude itd”, istakao je Mujević.
U fazi planiranja nabavki posebnu pažnju bi, kako je dalje napomenuo direktor Uprave, trebalo posvetiti pravovremenosti i načinu njihovog planiranja.
“Kod naručilaca veoma je prisutan problem kašnjenja u pravljenju planova nabavki i neadekvatno planiranje u smislu da se planira više ili manje nego što je potrebno. Taj problem ima za posljedicu da se ili prevelika sredstva angažuju i ostaju neiskorišćena, ili da se naknadno uoče potrebe koje nisu bile predviđene u vreme planiranja, što nameće potrebu sprovođenja pregovaračkih postupaka “po hitnosti” ili dovodi do toga da naručilac nema na raspolaganju potrebna dobra ili usluge”, naveo je Mujević.
Prije slanja novog teksta zakona Evropskoj komisiji na taj tekst sugestije su dali ministarstva odbrane, javne uprave, održivog razvoja i turizma, te Ministarstva pravde, u smislu usaglašavanja sa zakonima nad kojima ovi vladini rezori obavljaju nadzor.
“Glavni izazovi tiču se pitanja istraživanju tržišta, time će naručioc bolje definisati predmet nabavke, njegovu procijenjenu vrijednost, a narošito tehničke karakteristike i specifikacije u cilju svrsishodnosti nabavke. Time bi se smanjio ne samo broj postupaka koji se obustavljaju, jer su prispjele ponude bile neodgovarajuće i neprihvatljive, već i broj postupaka koji je obustavljen jer nije prispjela nijedna ponuda”, naveo je Mujević.
Drugi izazov za Radnu grupu koja radi na ovom propisu je definisanje “praćenja i kontrole izvršenja ugovora”.
“To je aktivnost kojoj, u narednom periodu, treba posvetiti posebnu pažnju, kako jačanjem kontrole unutar naručilaca tako i jačanjem eksterne kontrole u skladu sa zakonom”, dodao je Mujević.
Često nije jasan ni predmet nabavke, griješe i u odabiru postupka
Što se tiče glavnih problema u primjeni sadašnjeg Zakona oni se tiču pitanja: pogrešnog odabira postupka javne nabavke, predmet javne nabavke nije jasno i precizno opisan i određen po svim elementima potrebnim za podnošenje ponude, tenderska dokumentacija nije prilagođena vrsti postupka i predmetu javne nabavke.
“Tehničke specifikacije se sačinjavaju bez poziva na standarde i tehničke propise koji važe u Crnoj Gori. Često naručilac navede klauzulu da je ponuđač dužan da dostavi dokaz da je nabavka u skladu sa važećim standardima, ne navodeći pri tom standard koji predmet nabavke treba da zadovolji, što za posljedicu ima neuporedivost ponuda i pitanje validnosti dostavljenih dokaza, slična situacija je i sa tehničkim propisima”, kazao je Mujević.
Dodatni problem je što nadležna ministarstva nijesu donijela sve tehničke propise predviđene zakonima kojim su uređene određene oblasti, a samim tim nijesu ni osnaženi utvrđeni crnogorski standardi.
Bonus video:
