Glavni grad Podgorica odbio je da, prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) dostavi podatke o stanju računa grada na kraju 2017. po izvodima računa, iako gradovi u najbližem okruženju praktikuju postavljanje ovih podataka na gradsku internet prezentaciju.
Tako se svi podaci o stanju računa za tekuću, ali i prethodne godine, mogu naći na zvaničnim sajtovima gradova Beograd i Zagreb, ali iz podgoričke vlasti tvrde da “tražene podatke ne štiti Glavni grad, već je u obavezi da se strogo pridržava navedenih zakona i njihovih važećih odredaba”.
Ističu da je informacija poslovna tajna, a “davanje takve informacije predstavljalo bi kršenje poslovne tajne i u smislu člana Zakona o zaštiti neobjavljenih podataka, kojim je propisano da se neobjavljenim podacima, između ostalog, smatraju i finansijski i poslovni podaci”.
Planirani budžet za 2017. bio je 57,3 miliona eura, a za 2018. skoro 60,7.
Koordinatorka za medije MANS-a Snežana Bajčeta ocjenjuje da su ograničavajuće odredbe ZoSPI postale alibi svim institucijama i ustanovama da ne dozvole uvid u podatke od javnog značaja.
“Jedini osnov za odbijanje dostavljanja informacija trebalo bi da postoji u slučaju nanošenja štete nekom legitimnom interesu, što može biti i poslovni, i kada ne postoji javni interes za objavljivanje informacija. Međutim, u slučaju Glavnog grada, poslovni interes, ne da nije legitimno opravdanje za uskraćivanje pristupa informacijama, već takav interes ne može postojati s obzirom na to da se radi o državnom organu”, smatra Bajčeta.
Iz Glavnog grada podsjećaju i da Zakon o bankama propisuje je pored ostalog da se podaci o pojedinačnom stanju depozita i prometa na pojedinačnim računima pravnih i fizičkih lica otvorenih u banci smatraju bankarskom tajnom: “A bankaraska tajna predstavlja poslovnu tajnu”.
Bajčeta ocjenjuje da državni organi moraju da rade isključivo u službi javnog interesa: “I to je jedini interes koji treba da štite”.
Ističe da kada je riječ o transparentnosti državnih organa, komparativno pravo i praksa jasno ukazuju da ne postoji interes koji javnosti može uskratiti pravo da zna kako rade oni čiji rad finansiraju i kako se javni novac raspodjeljuje.
“Zato se uvid u stanje računa Glavnog grada ne samo da se ne može ograničiti, već bi Glavni grad trebalo svojevoljno da predstavi građanima kako raspolaže javnim novcem, kako to radi, recimo, Zagreb.
S druge strane, pomenuti segmenti ZoSPI čine da njihovo tumačenje u praksi ima negativan uticaj na transparentnost. Stoga je u najkraćem roku potrebno izmijeniti postojeće zakonsko rješenje, jer manjkavosti ovog pravnog akta omogućavaju da niz informacija od nespornog javnog značaja budu uskraćene javnosti”, zaključuje Bajčeta.
Nijesu sproveli test štetnosti i javnog interesa
Bajčeta napominje da i kada postoji poslovni ili privredni interes, da bi bio proglašen tajnom, mora prethodno biti subjekt testa štetnosti i javnog interesa.
“To su međunarodni standardi. Međutim, test štetnosti propisan ZoSPI, prema ocjenama međunarodnih eksperata, prilično je konfuzan, dok test javnog interesa u velikoj mjeri sužava ono što bi trebalo da bude široka pretpostavka otvorenosti za otkrivanje traženih informacija u javnom interesu. Glavni grad u ime zaštite ekonomskih interesa uskratio informacije, proglasivši ih tajnom, iako nijesu sproveli ni test štetnosti ni test javnog interesa”, dodala je ona.
Bonus video:
