Ljudska vrsta ostavila je traga na gotovo svakom kutku Zemlje, no avanturisti i dalje žude za neotkrivenim mjestima.
Mir i spokoj mogu se naravno pronaći u šetnji Dolomitima ili kanuingu u Švedskoj, no tamo je civilizacija uvijek udaljena tek nekoliko kilometara.
Pitanje, koje muči i naučnike, glasi postoji li na Zemlji mjesto toliko udaljeno i nepristupačno da ga dosad niko nije ni primijetio.
Geografija ima termin upravo za takva mjesta - nepristupačni polovi.
''Pol nepristupačnosti označava mjesto koje je najzahtjevnije za doseći zbog udaljenosti od geografskih oblika koji bi mogli omogućiti pristup tom mjestu'', objasnili su iz geografskog odsjeka kalifornijskog univerziteta u Santa Barbari.
Polovi nepristupačnosti obično su kontinentalne ili okeanske tačke.
Kontinentalni polovi su dijelovi kopna najudaljeniji od obale, na primjer Euroazijski pol nepristupačnosti je u pustinji na sjeverozapadu Kine na granici sa Kazahstanom.
Okeanski ekvivalent je Point Nemo u Južnome Pacifiku, tačka udaljena gotovo 2700 kilometara od najbližeg kopna, ostrva Pitcairn.
Najudaljenije ostrvo na svijetu je nenastanjeni Bouvet na jugu Atlantskog okeana i u vlasništvu je Norveške od 1930.
Otok nažalost ima malo za ponuditi avanturistima željnih bijega od civilizacije. Zbog oštrih vremenskih uslova, ostrvo je dom tek lišajevima, mahovini i gljivicama koji rastu na djelovima koji nisu smrznuti. Od životinja mogu se pronaći albatrosi, kraljevski pingvini i druge ptice koje podnose niske temperature.
Postoji li onda mjesto na koje čovjek još nije kročio? Ljudska je vrsta izmijenila Zemlju i ostavila svoj trag gotovo svugdje, kaže Reinhold Leinfelder, geobiolog na univerzitetu u Berlinu.
Čak i na Nemu vide se tragovi civilizacije - mikroplastika, prenosi Hina.
Bonus video:
