Zvanični podaci pokazuju da se Crna Gora suočava sa povećanim brojem izbjeglica iz Sirije koji, preko Grčke i Albanije, ulaze u Crnu Goru koja im služi kao dio rute na putu ka državama Zapadne Evrope.
Pored redovne procedure koju migranti prolaze na crnogorskim granicama, a potom prijave i boravka u Centru za azilante bilježi se i sve veći broj ilegalnih prelazaka i krijumčarenje migranata. Višečlane porodice sa malom djecom i ruksacima na leđima, i dugo ubjeđivanje sa taksistima - slike su izbjeglica iz Sirije koji ovih majskih dana prolaze kroz Nikšić na putu ka obećanim zemljama Zapadne Evrope.
Izbjeglice iz Podgorice uglavnom redovnim autobuskim linijama dolaze u Nikšić, gdje se kratko zadrže da bi nastavili put dalje, ka Bosni i Hercegovini i drugim zemljama koje ih čekaju na putu ka Zapadnoj Evropi. Tokom boravka u Nikšiću najčešće se smjeste na travnjacima u okolini autobuske i željezničke stanice ili u gradskom parku.
Većina ne želi da priča za medije, ali je Mustafa koji dolazi iz Sirije pristao da za Radio Slobodna Evropa, na klupi u nikšićkom parku, u prisustvu druga Malika koji ne govori engleski jezik, ispriča iskustva sa puta do Crne Gore.
"Mi smo iz Sirije ali smo došli ovdje preko Turske, Grčke i Albanije i na kraju smo stigli u Crnu Goru. Danas smo došli i ne znamo gdje ćemo ići, u hotel ili ćemo ostati ovdje na klupi u parku. On je Malik, a ja sam Mustafa. Idemo u Holandiju. Tamo je lijepo. Ovdje su dobri prema nama, kao i u Srbiji, ali ja planiram da moju porodicu dovedem do Evrope. Moj prijatelj Malik je došao sa mnom. Tu su i njegova žena i djeca. I on takođe hoće da ih vodi u Holandiju", kaže Mustafa.
On objašnjava da do sada nijesu imali većih problema, ali dodaje i da su tri dana pješačili u strahu da u autobusima u Grčkoj, zbog pojačanih policijskih kontrola, ne budu zadržani. Noć u Nikšiću će zbog Malikove djece provesti u nekom od hotela, iako su prvo razmišljali da prespavaju na klupi u parku.
"Sjutra možda u BiH, Hrvatsku, Sloveniju. Pješačili smo tri dana na putu iz Grčke. Nijesmo mogli autobusom jer su mi kazali da to ne smijemo zbog policije", ispričao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mustafa, koji je izbjegao iz Sirije.
Hotelijeri i nikšićki taksisti ovih dana zbog povećanog obima posla "zadovoljno trljaju ruke", jer često imaju neplaniranu zaradu pošto svakodnevno prevoze migrante iz Sirije do Golije ili Vilusa, naselja koja se nalaze nedaleko od crnogorske granice sa BiH. Tamo migrante čeka osoba koja poznaje mjesta gdje ilegalno mogu preći granicu, i ući na teritoriju BiH, objašnjava za RSE nikšićki taksista čiji je identitet poznat redakciji.
"Jednu porodicu izbjeglica iz Sirije sam vozio do Pljevalja. Oni su odabrali granicu, gore na sjeveru, da bi ušli u grad Čajniče... Tako je odlučila ta porodica, a inače ima ekipa koje biraju da idu preko Golije, preko Vilusa, preko Petrovića... Taj dio pograničnih mjesta, i taj dio Bosne. Ja sam porodicu vozio do Pljevalja i onda smo krenuli lijevo ka pograničnom mjestu Metaljka. Tamo je bila granična policija koja nas je zaustavila", priča taksista.
Zatim mu je, kako navodi taksista, policija kazala da ne mogu preći jer to nije zakonito.
"Ja sam im ponudio dvadeset eura da nas puste. Policija je pristala, ali su mi rekli da sirijsku porodicu vratim u Pljevlja. Da ih ostavim tamo negdje i da se zadrže petnaest minuta, dok ja popijem kafu negdje, i da ih opet pokupim i vratim do Metaljke i grada Čajniča... Porodica je potom normalno ušla u Bosnu", tvrdi nikšićki taksista.
Izbjeglicama iz Sirije koji žele da prenoće u Nikšiću taksisti pronađu hotelski ili apartmanski smještaj, priča taksista i ističe da njegove kolege i on do sada nijesu imali nikakvih problema sa policijom dok su prevozili izbjeglice iz Sirije na odredište koje zatraže.
Načelnik Odsjeka za nadzor državne granice Vojislav Dragović potvrdio je za RSE da se u Crnoj Gori ovih dana, kao i u nekoliko prethodnih mjeseci, bilježi povećan broj migranata. Dragović objašnjava da su zbog toga pojačane kontrole crnogorske policije duž granice. Ipak, Dragović priznaje da se bilježi i povećan broj ilegalnih ulazaka u Crnu Goru ali i izlazaka iz Crne Gore u BiH, uprkos činjenici, objašnjava Dragović, da imaju dobru saradnju sa kolegama iz Bosne i Hercegovine.
"Činjenica je, s obzirom na razuđenost granice i na sve ono što u ovom trenutku nedostaje graničnoj policiji da to sve bude zatvoreno onako kako mi želimo, da dio tih ljudi ilegalno pređe na teritoriju Bosne. Ali onda se trudimo da, u saradnji sa kolegama iz Bosne, prihvatimo sva ona lica koja su prošla kod njih, a dokazali smo ili smo uvidjeli da su ona prethodno boravila na teritoriji Crne Gore", kaže Dragović.
Nadležni u Crnoj Gori se nadaju da će se u narednim nedjeljama smanjiti priliv izbjeglica iz Sirije, a do tada se svakodnevno pojačano kontrolišu i nadziru granice, posebno - objašnjava Vojislav Dragović - granica prema Albaniji.
Dragović ponavlja da postoji mogućnost postavljanja žičanih ograda prema Albaniji u slučaju "određenog povećanja broja migranata, mimo redovnih granica" jer je postavljanje žičane ograde "u skladu sa planom Vlade".
"A na nama je da mi pripremimo sve da ako dođe do tog većeg i značajnijeg priliva migranata da onda aktiviramo sve ono što nam je planom Vlade predviđeno", zaključio je Vojislav Dragović.
Inače, crnogorska Vlada je prihvatila donaciju Mađarske u vidu spiralne bodljikave žice kako bi se zaštitila od većeg priliva izbjeglica koja još nije postavljena.
Na sjednici od 26. aprila ove godine Vlada je potvrdila Ugovor između Ministarstava unutrašnjih poslova Crne Gore i Mađarske kojim je predviđeno da mađarska Vlada donira crnogorskoj spiralnu bodljikavu žicu za pokrivanje 25 kilometara državne granice, kako bi se, kako se navodi, Crna Gora pripremila za mogući veći priliv migranata.
Donacija je oslobođena svih javnih davanja uključujući i troškove carine i poreza na dodatu vrijednost.
Ugovorom je, između ostalog, predviđeno da Vlada Viktora Orbana obezbijedi transport žice do Crne Gore, kao i da pošalje stručnjake koji će obučiti crnogorske policajce kako da postave žicu.
Ne zna se na kom bi dijelu crnogorske granice mogla biti postavljena spiralna bodljikava žica. Dio granice sa Srbijom, Albanijom i Kosovom gdje su najveće šanse za priliv migranata dug je 296 kilometara.
Bonus video:
