Nešto hladniji dani za ovo doba godine dali su još vremena onima koji do sada nijesu servisirali svoj klima uređaj, pa se danas bavimo jednim dosta čestim kvarom u klimatizacionom sistemu.
Jedan od najosjetljivijih elemenata u tom sistemu je ona koji je prvi na udaru spoljašnjih faktora, a to je kondenzator, u narodu poznat kao hladnjak klime.
Kondenzator klime je gotovo uvijek postavljen pored ili ispred hladnjaka rashladne tečnosti motora, i prvi je izložen spoljašnjim uticajima, jer se nalazi odmah iza prednje maske“, objašnjava Vlatko Vuković iz servisa „Frigomax Vuković“.
Hladnjak klime zapravo služi za pretvaranje freona iz gasovitog u tečno stanje, a zbog svoje pozicije i visokog pritiska gasa dešava se da na njemu dođe do curenja freona.
„Dešavalo se da mušterije dođu sa tvrdnjom da su već par puta punili klimu freonom, ali da je ona prestajala da hladi već nakon par dana“, priča Vuković.
„U tom slučaju pogrešno je ponovo dopunjavati freon, već treba provjeriti sistem azotom pod pritiskom. Ako se sumnja na kondenzator, onda se on nakon nabijanja pritiska isprska sapunicom, koja odmah pokaže mjesto curenja. To je princip sličan onome koji upotrebljavaju vulkanizeri kada ispituju gumu. Radi se o najstarijoj i najpouzdanijoj metodi, vizuelnim utvrđivanjem mjesta curenja. Kada to ne daje rezultat, pristupa se ispitivanjem pomoću UV tečnosti i specijalne lampe.
Kondenzator može da se opravlja kad dođe do mehaničkog oštećenja prilikom udara ili na drugi način. Međutim, kada je on porozan, sa ćelijama nagriženim spoljašnjim i unutrašnjim uticajima, on ne može da se krpi, jer obično nakon mjesec dana dolazi do curenja na drugim ćelijama. Jedan od razloga je i to što u hladnjaku klime pritisak freona ide od 15 do čak 23 bara u pojedinim Mercedesovim i BMW-ovim modelima.
Postoji nekoliko vozila koji tipično imaju problem sa poroznim kondenzatorima klime, kao što su mercedes E klasa proizvođena do 2002, poznatija kao „okaš“, zatim starija opel astra i opel vektra, i ostali.
Sam kondenzator košta od 80 do 200 eura, u zavisnosti od modela automobila, a za zamjenu se u servisu naplaćuje od 20 do 30 eura.
Oprez kod pranja
S vremena na prijeme, preporučljivo je oprati hladnjak klime, kao uostalom i hladnjak rashladnog sistema i interkulera. To je obično najbolje uraditi pred ljetnju sezonu, a u svakom slučaju nakon zime, kada nekoliko kiša spere so sa puteva.
„Upravo te soli su razlog za pranje, jer one nagrizaju aluminijumske hladnjake. Prljav hladnjak klime podiže pritisak u sistemu klime, zaprljan hladnjak interkulera ne hladi dovoljno vazduh za turbinu kod dizel agregata, a nečist hladnjak motora dovodi do povišene radne temperature motora“, upozorava Vuković. Međutim, pri pranju treba biti vrlo oprezan. „Kada perete hladnjak klime, nemojte to da radite direktnim mlazom iz pištolja za pranje pod pritiskom horizontalnim pokretima. Tada dolazi do krivljenja osjetljivih ćelija hladnjaka i do slabije cirkulacije kroz njega, i do mogućeg mehaničkog oštećenja“, kaže Vuković.
„Za pranje koristite obično crijevo, ili ako baš morate to da radite sa vodom pod pritiskom, pištolj pokrećite vertikalno.“
Bonus video:
