Skuteri na električni pogon koje bismo opisali kao električne trotinete sve su popularnije sredstvo urbanog prevoza u Evropi, a prve primjerke posljednjih mjeseci možemo vidjeti i na ulicama crnogorskih gradova, a njihov broj je u stalnom porastu. Kakve posljedice ova prevozna sredstva mogu da imaju na mobilnost ilustrovaćemo na primjeru Beča.
Trijumfalni pohod e-skutera počeo je u San Francisku prošle godine. Oni su bili dostupni za iznajmljivanje putem aplikacije. Entuzijazam stanovnika i turista da iznajme skuter bio je veliki, ali su oni rijetko vraćali vozilo na predviđeno parking mjesto. Svi su ubrzo bili razočarani zbog činjenice da su električni trotineti ležali posvuda, i na putevima i na trotoarima, pa čak i u dvorištima ispred kuća. Gradske vlasti su brzo reagovale, limitirale su broj provajdera i donijele pravila.
U Beču, sa druge strane, nije ograničen broj provajdera, već broj vozila po provajderu. U prijestonicu Austrije ovi skuteri su u većem broju stigli početkom godine, a jedna kompanija može da ima flotu od najviše 1.500 skutera, objašnjava Petra Jens, komesar za pješake u Agenciji za mobilnost u Beču (Mobilitätsagentur).
Agencija ima za cilj da promoviše pješačenje i vožnju bicikla, i zbog toga nadgleda i upotrebu e-skutera.
U Glavnom gradu Austrije trenutno šest firmi ima dozvolu za iznajmljivanje električnih skutera: Lime, Bird, Tier Mobility, Wind Mobility, Circ i Hive. Provajderi iza sebe većinom imaju velika imena. Na primjer, Lime finansira Google, a Hive BMW i Dajmler. Ukupno, ovih šest firmi je registrovalo preko 7.000 vozila. “Niko se nije nadao da će toliko provajdera da uđe na tržište’, objasnila je Petra Jens.
Gradski savjet zasada pojavu e-skutera smatra pozitivnom. ‘Oni zauzimaju mnogo manje mjesta nego automobili, a na njima možete da se krećete brže nego kad pješačite”, ocjenjuju u Savjetu. Po austrijskom zakonu, električni skuteri su ekvivalentni biciklima. To znači da njime možete da upravljate sa navršenih 12 godina. Pritom morate da koristite biciklističke staze ili alternativno kolovoz, ali samo kada nema biciklističkih staza.
Koja je razlika između električnog trotineta i bicikla? E-skuteri imaju svjetla, ali nijesu opremljeni istim brojem katadioptera, takozvanih mačjih očiju. Oni ne postižu usporenje pri kočenju kao bicikli i vozeći ih ne možete da dajete signale rukama pri skretanju jer morate obje ruke da držite na ručkama upravljača. Da li će ovo da dovede do većeg broja incidenata? ‘Biće nezgoda, kao i kod svih drugih tipova vozila. Da li će se pojavom e-skutera broj nezgoda značajnije povećati, tek treba da utvrdimo”, kazala je Jens.
Ona je kritična prema e-skuterima zbog toga što će da povećaju opterećenje na biciklističke staze. Agencija za mobilnost Beča zato apeluje na proširenje biciklističke infrastrukture u ovom gradu.
Iako e-skuteri ne smiju da se voze trotoarima, oni su često parkirani na njima. Kao u San Francisku ili u Parizu, ovo će da dovede do nezadovoljstva. “Skuteri nijesu posebno stabilni kada su uspravljeni i lako padaju. I često su parkirani na takav način da ometaju pješake”, objašnjava Petra Jens. “Ovo će, između ostalog, da dovede do problema sa sistemom navođenja slijepih osoba”.
Agencija kritikuje i to što je životni ciklus električnog skutera u prosjeku dva mjeseca, nakon čega vozila moraju ili na generalni servis ili na otpad. Petra Jens kaže da to nije održiva upotreba resursa.
Takođe je pod znakom pitanja to da li e-skuteri mogu da utiču na održivost kao dio ukupnog saobraćaja.
Prosječno vrijeme iznajmljivanja u Beču je deset minuta. Da li iz ovoga može da se zaključi da se ovi skuteri uglavnom koriste na rutama koje bi inače ljudi prešli pješke? ”Za to nema dokaza”, ističe Jens. Još treba da utvrdimo koja još vrste prevoza mogu da zamijene e-skuteri. U svakom slučaju, oni se za naredni dan spremaju na način kao i električni automobili. Svako veče, mnogi od njih sa ulica Beča bivaju pokupljeni kombijem ili kamionom i idu na noćno dopunjavanje.
Različita pravila u Evropi
Ako u teoriji želite da putujete po Evropi na skuteru sa električnim pogonom ili narodski, na električnom trotinetu, trebalo bi da se prilagodite različitim zakonima u svakoj zemlji.
U Italiji, e-skuteri mogu da se kreću brzinom od 6 km/h u pješačkoj zoni i brzinom do 20 km/h na kolovozu, ali je zabranjena vožnja noću i po jakoj kiši.
U Španiji, dozvoljeno im je da koriste biciklističke staze, trake za autobuse i kolovoz, a brzina je ograničena na 30 km/h. Takođe, djeca mlađa od 16 godina moraju da nose biciklističke kacige kada voze električni trotinet.
U Grčkoj, da biste mogli da vozite e-skuter morate da budete stari najmanje 18 godina, a brzina je ograničena na 20 km/h.
U Austriji, električni trotineti moraju da imaju ograničenje na 25 km/h i da koriste biciklističke staze, a kolovoz samo gdje nema tih staza.
U Njemačkoj, e-skuteri smiju da se kreću do brzine od 20 km/h, mogu da ih koriste djeca sa navršenih 14 godina na biciklističkim stazama, a tamo gdje je to pogodno i na kolovozu. Osiguranje je obavezno
Mikromobilnost
Termin mikromobilnost pokriva električne skutere, električne bicikle i električne skutere sa pedalama.
Prema procjenama konsultantske agencije Mekinsi, njihova prodaja će do 2030. godine u Evropi doći do 150 milijardi dolara, i na oko 500 milijardi dolara u svijetu. Više od polovine svjetske populacije živi u gradovima sa preko milion stanovnika i prevozi se prosječnom brzinom od 15 km/h. E-skuteri tamo mogu da budu vrlo korisni. Takođe, mogu da budu vrlo interesantni za provajdere, kažu u Mekinsiju. Sa cijenom od oko 400 dolara po skuteru, provajder može da uđe u zonu profita već kroz tri mjeseca.
Bonus video:
