Njemački proizvođač automobila Folksvagen najavio je da će do 2026. u Kini smanjiti troškove proizvodnje električnih automobila za 40 odsto, gdje se do 2030. očekuje prepolovljenje udjela električnih vozila među svim novim automobilima. Na ovaj način Folksvagen i sa svojim ostalim markama poput Audija, Poršea i Škode nastoji da ostane konkurentan na tržištu koje je najveće na svijetu. Ali kineski suparnici sve su uspješniji. BYD, koji je prošle godine postao najveći prodavač električnih automobila na svijetu i time prestigao američku Teslu, model Seagull prodaje za 9.000 eura, što je nevjerojatna cijena za tako solidan električni automobil. piše Seebiz.
Kako je u srijedu na velikom sajmu automobila u Pekingu, gdje je iz Njemačke došla cijela uprava koncerna, rekao predsjednik Uprave Folksvagen Oliver Blum, konkretan cilj u smanjenju troškova je da bi mogli početi da proizvode električne automobile koji bi se u Kini prodavali za manje od 20.000 eura. Sadašnji električni automobil Folksvagena ID.3 u Kini košta između 21.000 i 22.000 eura. Blum je rekao i da je njemački div prošle godine u Kini prodao tri miliona automobila, a do 2030. godine planira prodati četiri miliona. Taj će cilj biti teško ostvariv jer raste i udio kineskih automobila prodanih u svijetu: trenutno iznosi šestinu, a očekuje se da će 2030. dostići trećinu.
Folksvagen ima za cilj zadržati 15 odsto udjela na kineskom tržištu. 2030. tamo će se prodavati 28 miliona novih automobila, od čega će polovina biti električni. Prošle godine Kinezi su kupili 22 miliona novih automobila, od čega 5,1 miliona električnih, što je izuzetno puno jer ih je 2020. godine prodato samo 900.000. Blum je takođe u srijedu najavio da će Folksvagen grupa, koja takođe uključuje Audi i Porše, ponuditi 40 novih modela u Kini u sljedeće tri godine, uključujući 30 električnih automobila. Za sve te nove modele Blume planira razvoj i istraživanje prenijeti iz Njemačke u Kinu, gdje su puno brži u razvoju novih modela.
Folksvagen je drugi najveći proizvođač automobila u svijetu nakon Tojote, ispred Hjundaija i Stelantisa (koji uključuje podružnice Pežo-Citroen, Fiat, Opel, Krajsler, Alfa Romeo, Lanća, Maserati, Džip...). Kako piše njemački nedjeljnik Der Špigl, Folksvagen je postao potpuno zavistao o kineskom tržištu, jer se tamo nalazi svaki treći automobil koji proda. Kad bi tamo stala prodaja, u opasnosti bi bio i evropski Folksvagen.
"Razvod nije moguć", kaže Oliver Blum, direktor koncerna. Dok se južnokorejski Hjundai i japanski Nisan i Honda polako povlače iz Kine, takođe zbog sve autoritarnije vladavine Si Đinpinga, Folksvagenu to ne polazi za rukom – i zato što je postao pretijesno povezan s dvije velike kineske državne kompanije: FAW i SAIC.
Nijedan strani proizvođač automobila nije se tako dobro etablirao u Kini kao Folksvagen, inače u partnerstvu s FAW-om i SAIC-om. Prilika za prodor na ovo tržište otvorila mu se prije 40 godina, kada je novonastala srednja klasa sve više trebala automobile, a kineska industrija još nije proizvodila dovoljno kvalitetnih vozila. Folksvagen je popunio ovu prazninu. U partnerstvu s FAW-om i SAIC-om već je otvorio 39 fabrika i zaposlio 90.000 Kineza. Prije pandemije profiti u Kini koji su pristizali u Volfsburg iznosili su više od četiri milijarde eura na godišnjem nivou. Uprava koncerna tada je glavnog konkurenta vidjela u američkoj Tesli, a ne u kineskim proizvođačima. Tokom pandemije godišnja dobit u Kini pala je s 4,4 na tri milijarde eura. Odjednom su se pojavili Kinezi kao konkurenti i Folksvagenov udio na sve većem kineskom tržištu pada i nastavlja taj trend, uglavnom zato što nije uspješan u prodaji električnih automobila. Ove godine dobit njemačkog koncerna na kineskom tržištu iznosi samo 1,5 milijardi eura.
Možda kineski proizvođači nadmašuju Folksvagen i zato što je bio žrtva hakera i industrijske špijunaže. Kako piše Der Špigel, Kinezi su, između ostalog, prisvojili razvoj benzinskog motora i mjenjača. Kaže se da su hakeri iz Narodnooslobodilačke vojske Kine.
Folksvagen je sada pod pritiskom SAD-a jer ima fabrike i u zapadnoj kineskoj pokrajini Ksinjiang, gdje su stotine hiljada Ujgura navodno zarobljeni u logorima. Folksvagen se brani navodima da tamo nema robovsku radnu snagu i pokušava da se povuče iz Ksinjianga, što Peking ne bi volio vidjeti. Tako se našao u točku hladnog rata između SAD-a i Kine, a važno mu je i američko tržište.
Bonus video:
