Prošle godine pred crnogorskim sudovima bilo je 35 predmeta protiv države, kojima su građani tražili 454.192 eura zbog neosnovanog lišenja slobode i pritvora.
Kada se na to dodaju troškovi izvršenja od 18.794 kao i parnični troškovi od 13.968 eura, samo po tom osnovu crnogorski građani platiće gotovo pola miliona eura.
”Što se tiče prakse sudova o visini naknade, na osnovu dostavljenih pravosnažnih presuda po ovom osnovu, ti iznosi se mjesečno kreću od 1.500 do 2.500 eura, zavisno od okolnosti svakog pojedinačnog slučaja. Pri čemu na visinu dosuđene naknade utiče i činjenica da li je lice koje traži ovaj vid štete bilo ranije osuđivano, a sve prema praksi sudova”, odgovorila je “Vijestima” zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Dragana Đuranović.
Zaštinici imovinsko-pravnih interesa države ne vode evidenciju po sudovima za svaku opštinu, gdje je najveći broj tužbi po osnovu neosnovanog pritvora.
Samo ove godine na račun državnog budžeta stigle su presude suda iz Pljevalja za Duška Šarića i Jovicu Lončara, kojima će se zbog neosnovanog pritvora isplatiti 103, odnosno 106.000 eura uz još pripadajuće kamate.
Taj novac Šariću će biti isplaćen jer je utvđeno da je neosnivano u pritvoru bio 40 meseci - od 15. novembra 2010. do 23. aprila 2014. zbog optužbi da učestvovao u pranju više od 21 milion eura “prljavog” novca. Prije Šarića odšteta je dodijeljena i Lončaru, takođe zbog optužnice da je učestvovao u pranju novca.
Oni su pravosnažno oslobođeni.
Ove godine na adresu države stigla je i presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, da se isplati 7.500 eura Ljubu Bigoviću, zbog nedostatka opravdanja za pritvor u kome je proveo pet godina i pet mjeseci.
Na visinu odštete, koja se dodjeljuje po ovom osnovu, utiče ranija osuđivanost, apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja ili situacija u kojoj je optužba odbijena zbog odustanka državnog tužioca od daljeg krivičnog gonjenja.
Osim toga veoma važna je i sudska praka u sličnim predmetima. Prije podnošenja tužbe sudu za naknadu štete, oštećeni je dužan da se zahtjevom obrati Ministarstvu pravde radi postizanja sporazuma o postojanju štete, vrsti i visini naknade.
Rijetko dolazi do nagodbe, pa građani zbog neosnovanog pritvora zadovoljene pravde traže pred crnogorkim sudovima, a tada troškovi rastu na ime izvršenja i vođenja parnice.
Sudska praksa je da se za mjesec neosnovanog pritvora opredijeli iznos od 1.000 eura za osobe koje ranije nijesu osuđivane.
Po 200 eura manje po mjesecu dobijaju na sudu oni koji su ranije osuđivani, a po 500 eura za 30 dana neosnovanog pritvora isplaćuje se višestrukim povratnicima.
Bonus video:
