Djelovanje kriminalnih klanova nije moguće bez jake potpore i logističke podrške pripadnika službi bezbjednosti u državama u kojima funkcionišu.
To je “Vijestima” saopštio bivši policijski funkcioner, generalni sekretar Saveza građana Civis Zoran Miljanić - komentarišući nastavak rata crnogorskih kriminalnih grupa u Ukrajini, ali i efikasan rad tamošnjih bezbjednosnih službi u tom slučaju.
Ukrajinska policija, prema riječima upućenih u tu problematiku, zadala je domaći zadatak i crnogorskim službama bezbjednosti - kako se za manje od 24 sata rješava mafijaški obračun.
Tamošnji bezbjednjaci ekspresno su uhapsili učesnike pokušaja ubistva jednog od vođa kavačkog klana Radoja Zvicera u Kijevu, ali i njihove pomagače iz lokalne policije...
Miljanić je konstatovao da je ukrajinska policija pokazala zavidnu efikasnost u rješavanju slučaja pokušaja ubistva jednog od “viđenijih” članova kavačkog klana.
“Za manje od 24 sata lišeni su slobode, efikasnom akcijom policije, počinioci ovog krivičnog djela, kao i njihova logistika u vidu pripadnika same ukrajinske policije. Pri tome je pokazana i transparentnost u djelovanju, uz javno prikazivanje samog čina hapšenja, kao i objavljivanje identiteta uhapšenih i pripadnika ukrajinskih službi bezbjednosti. Ovim se samo potvrđuje da djelovanje kriminalnih klanova nije moguće bez jake potpore i logističke podrške pripadnika službi bezbjednosti u državama u kojim klanovi djeluju”, kazao je Miljanić.
Oružani napad dogodio se usred dana 26. maja u centru Kijeva, kada se na meti četvorke sa Balkana našao Zvicer, koji je ranjen u pucnjavi i još se u teškom stanju nalazi u bolnici. Dok su medijima kružili snimci pokušaja atentata, policija je brzo locirala napadače i uhvatila ih u blizini Odese, na jugu zemlje. Uhapšeni su Baranin Stefan Đukić i Podgoričanin Emil Tuzović, kao i dvojica srpskih državljana Petar Jovanić i Milan Braković.
Ubrzo je lišen slobode ukrajinski policajac,a osumnjičen je i bivši poslanik, jer su pripadnicima kriminalne organizacije navodno pomagali u pripremi napada na Zvicera...
“U Crnoj Gori, državi gdje su ovi kriminalni klanovi koji siju smrt po Evropi i nastali i razvili se do neslućenih razmjera, i dan-danas ne znamo ko su ljudi iz sistema bezbjednosti koji im sve ove godine pružaju logistiku i zaštitu. Nemamo tužioce koji su spremni da se uhvate u koštac sa klanovima, a tu posebno mislim na vrhovnog i specijalnog državnog tužioca. Očigledno im nedostaje hrabrosti da zagrebu vrh ledenog brijega, iza kojeg se kriju pojedini šefovi službi bezbjednosti sa ličnim bogatstvom nesrazmjernim svojim mjesečnom primanjima, stečenim kriminalom ili korupcijom. Teško da će se takva situacija i promijeniti, jer vrhovi tužilaštva i službi bezbjednosti djeluju kao dobro uigran tim, ali nažalost ne u otkrivanju, već u prikrivanju pojava koje vise nad glavom čitavom crnogorskom društvu. Ovo se može tvrditi, imajući u vidu do danas neriješene slučajeve, koji su posebno osjetljivi, kao pokušaja ubistva novinarke Olivere Lakić i policijskog inspektora Predraga Šukovića. Oni su ukazivali na kriminalno djelovanje vrhova službi bezbjednosti, a ti slučajevi do danas nijesu dobili sudski epilog, uz sve kontroverze od početka izviđaja do danas”, naglašava Miljanić.
I dok su Ukrajinci po kratkom postupku riješili pokušaj ubistva u centru Kijeva, u Crnoj Gori se mafijaški obračuni često završe bez hapšenja i ubica, a pogotovo nalogodavci ostanu nepoznati.
“Crnogorski bezbjednosni sistem je u proteklim decenijama nepromijenjene vlasti značajno urušen i ne može da odgovori na ozbiljne izazove. U službama šefovske pozicije se dobijaju ne po znanju i profesionalnosti, već uglavnom po preporukama partija na vlasti. Tako smo dobili partitokratske strukture, gdje se na mjesta na kojima bi znanje, stručna sprema i profesionalizam trebalo da budu glavna preporuka, postavljaju uglavnom bahati i neznaveni partijski vojnici. Takvim kadriranjem partije na vlasti čine medvjeđu uslugu građanima i društvu u cjelini. Zato i imamo mali broj riješenih mafijaških likvidacija, a da ne govorimo o tome da je svega nekoliko njih dobilo sudski epilog. Uglavnom su u fazi izviđaja koji neograničeno traju i nerijetko dolazi do neočekivanih obrta. Ispostavi se da su lica koja su na konferencijama za medije Uprave policije i nadležnog tužilaštva označena kao počinioci krivičnog djela, u momentu izvršenja imala 12 godina ili neoboriv alibi da su se nalazila u zatvoru. To dodatno kompromituje istražne organe”.
Miljanić konstatuje da Crna Gora ima gori policijski sistem od država ispred kojih je u procesu evropskih integracija, kao što je Ukrajina.
“Iako je Ukrajina i dalje u vanrednim okolnostima, uspjela je da stvori ozbiljnu i profesionalnu policiju. Crnogorska policija nije kategorija koja bi se uopšte i mogla upoređivati sa time. Biće potrebno vremena, političke volje, uz potpunu profesionalizaciju, depolitizaciju i departizaciju naših službi bezbjednosti, čišćenje korumpiranih i kriminalizovanih kadrova uglavnom na rukovodećim pozicijama, da bismo došli na nivo ne samo razvijenih evropskih država, već i zemalja koje su iza nas u procesima evrointegracija. Toga bi vlast i evropski partneri trebalo da budu svjesni”, kazao je Miljanić.
Poznati u svijetu
Poslanik Demokratskog fronta, Predrag Bulatović, tvrdi da zabrinjava i sramoti Crnu Goru što kao tako mala zemlja ima na svjetskom nivou zapaženo mjesto u trgovini narkoticima, zloglasne kriminalne klanove i surovost i brojnost likvidacija u kojim se gotovo ide do istebljenja porodica.
“To Crnu Goru definiše kao neefikasnu u borbi protiv organizovanog kriminala, vrlo nebezbjednu državu, a policiju i druge organe kao nedovoljno osposobljene da unište ili svedu na najniži nivo narko i ostale kriminalne klanove. Gotovo svakodnevno svjedočimo likvidacijama naših državljana širom planete, te zapljenama značajnih količina droge koje se vežu za Crnu Goru. Sve ovo ima korijene odavno, a posebno od početka 90-ih godina, kada je postojala dobra saradnja dijela crnogorske vlasti i italijanskih mafijaša u švercu cigareta. Ovako snažan kriminal u Crnoj Gori je iznjedrila država i ojačala ga vezama djelova vlasti i kriminala, što je u više navrata ocjenjivala i Evropska komisija u godišnjim izvještajima”, naglasio je Bulatović.
On je ocijenio da je odgovornost vlasti što je nastao kriminal tih razmjera i što je stepen otkrivenosti počinilaca likvidacija neznatan.
“Radi se o neosposobljenosti policije i tužilaštva, nedostatku volje za borbu i prepuštanju odvijanja obračuna između klanova, umjesto zatiranja kriminala u korijenu. Ako su kriminalci znali da je ovaj Zvicer u Ukrajini, a da su oni prethodni bili u Beču, Atini, Marbelji itd, prosto nije moguće da naša policija, koja se hvali saradnjom sa partnerima, to ne zna ili da o tome nema informaciju preko doušnika u kriminalnom miljeu. Naravno, vrhu policije postoje drugi prioriteti, a to je očuvanje vlasti DPS-a, progon vladika SPC i oponenata vlasti, dok je ograničen i selektivan pristup obračunu klanova ili njihovoj marginalizaciji”.
Poslanik DF-a ukazuje i na neobičan slučaj navodnog narkobosa Darka Šarića.
“U sagledavanju stanja danas ne smijemo zaboraviti da je u vrijeme akcije Balkanski ratnik 2010. godine, Darko Šarić bio ugledni građanin Crne Gore i da vlasti navodno nijesu znale čime se bavi. Imao je prisne i prijateljske kontakte sa predstavnicima vlasti i policije, kao i sa pojedincima koji se i danas visoko pozicioniraju. Tada je direktor policije bio Veselin Veljović, koji je sa tadašnjim direktorom ANB Duškom Markovićem pravio bijele i plave knjiige kriminala. Ali, u njima nije bilo ovog svjetski jakog narkoklana”.
Bulatović naglašava da tada vrh policije nije imao saradnju sa tužilaštvom ili je nije želio.
“Nisu razmjenjivali informacije, odnosno policija ih nije dostavljala. Tek nakon sjednica Odbora za bezbjednost, čiji sam bio član, tražena je njihova saradnja. Sve što je tada radio Odbor, nije bilo po volji tadašnjeg premijera (Mila) Đukanovića, koji je opstruirao naše zaključke. Kako tada, tako i danas. Tada je bila neka parlamentarna kontrola, a danas je nema. Parlament marginalizovan, a policija pod kontrolom dva čovjeka koji su na čelu Vlade i države. Zato umjesto otkrivanja počinioca likvidacija imamo priču da su spriječene likvidacije i ti su uspjesi koji su apstraktni. Ali, zato kada je potrebno, policija ničim izazvana nedavno rješava odavno počinjene paljevine auta ‘Vijesti’ i objavi se odmah ko je navodno slomio spomen-ploču koja svjedoči o borbi protiv fašizma”, kazao je Bulatović.
Miljanić: Ovakva organizacija kriminalističke policije nepoznanica za Evropu
Kada je u pitanju obračun sa ojačalim kriminalnim organizacijama u Crnoj Gori, često se postavlja pitanje da li je problem u političkoj volji ili nemoći bezbjednosnog sistema da riješi takav problem.
“S obzirom na to da je na čelu Vlade dugogodišnji šef službi bezbjednosti, bilo je za očekivati da će u ovom mandatu postojati politička volja za obračun sa kriminalnim klanovima. Međutim, djelovanje službi bezbjednosti u mandatu ove Vlade je opterećeno čitavim nizom obračuna kriminalnih klanova na ulicama, nedužnima žrtvama, ranjavanjem i prebijanjem novinara, kao i švercom ogromnih količina kokaina koje su klanovi koristeći naše pomorce i brodove krijumčarili prema Evropi i SAD”, istakao je Miljanić.
Generalni sekretar Civisa ukazuje i na nelogičnu sistematizaciju u okviru sektora kriminalističke policije.
“Pored same Uprave kriminalističke policije, postoje i Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala, kao i policijsko odjeljenje pri specijalnom državnom tužiocu. Sve ove strukture imaju iste ili slične nadležnosti, tako da se stiče utisak da postoje tri kriminalističke policije čija je međusobna koordinacija upitna, imajući u vidu kontradiktornosti u javnim nastupima šefova ovih uprava. Stiče se utisak, imajući u vidu kadrovska rješenja na rukovodećim pozicijama ovih uprava, da se radi o golom kompromisu u okviru suprotstavljenih interesnih grupacija u vrhu vlasti, a sve na štetu kako samih institucija, tako i građana Crne Gore. Mislim da je ovakva organizacija kriminalističke policije nepoznanica za veliku većinu sličnih službi koje djeluju u demokratskim državama Evrope”.
Bulatović: I država sa slabostima u vladavini prava višestruko jača od kriminala
Bulatović tvrdi da u Crnoj Gori ne postoji politička volja da se riješi problem kriminalnih klanova, odnosno da je Ukrajina dokaz da se sve može kad se hoće.
“Nijesam fasciniran Ukrajinom, posebno ne onom iz ere Porošenka. To nije država velike vladavine prava. Ali, rješenje ovog slučaja jeste pozitivna rijetkost. Očigledno je da su i država i policija imale interes da se to riješi i da su to i uradile. To pokazuje da svaka država, pa i ona sa slabostima u vladavini prava, a Ukrajina jeste takva, višestruko je jača od kriminala. Kada je Crna Gora u pitanju, na prvom mjestu je nedostatak političke volje za borbu protiv organizovanog kiminala. Nje nema, jer je sami vrh države posvećen potpunom potčinjavanju građana i državnih resursa njihovim privatnim interesima. Zemlja je u ustavno-pravnom haosu, a sve ključne institucije u v.d. stanju. Sa ovom garniturom na vlasti, kod nas neće biti brzine otkrivanja zločina kao u Ukrajini”.
Bonus video:
