Kaznu zatvora u prostorijama za stanovanje trenutno služe 52 osuđenika, dok Ministarstvo pravde u pripremi ima još 114 predmeta, kojima je izrečena ova alternativna sankcija.
Ime predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koji je 80 dana proveo u kućnom pritvoru, najpoznatije je na spisku od 72 osuđenika, koji su sa “nanogicama” tokom ove godine već odslužili kaznu.
U Direktoratu za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde kojim rukovodi Nataša Radonjić, saopštili su “Vijestima” da je od kraja 2017. godine - kada je počela da se primjenjuje ova alternativna krivična sankcija, tom ministarstvu dostavljeno 787 presuda, kojima je izrečena kazna zatvora u prostorijama u kojima osuđeni stanuje.
“U prvih osam mjeseci 2020. godine, sudovi su Ministarstvu pravde dostavili 242 predmeta. Od tog broja izvršene su 72 kazne, poslato sudu na dalju nadležnost 3, zamijenjeno kaznom zatvora 1, a trenutno se izvršava 52”, piše u odgovoru Ministarstva pravde.
Kada sudovi dostave presude, Ministarstvo pravde dužno je da odmah po prijemu predmeta preduzimaju radnje kako bi se u što kraćem zakonskom roku izvršila kazna.
“Tu spada pozivanje osuđenih lica, obavljanje razgovora i upoznavanje sa pravima i obavezama, kao i druge radnje usmjerene u cilju izvršenja kazne. Ipak, u pojedinim predmetima može doći do odlaganja izvršenja kazne odlukom suda zbog okolnosti propisanih zakonom. Takođe, u praksi se dešava i da osuđena lica pokušaju izbjeći izvršenje kazne, na način što se ne odazovu pozivu za obavljanje razgovora, pa u tim situacijama u konačnom Ministarstvo pravde traži pomoć od Uprave policije u pogledu tačne adrese i da li je lice u Crnoj Gori. Tek nakon svih tih provjera, ako se utvrdi da lice nije dostupno, izvještava se sud koji je izrekao kaznu, a osuđenim licima se kazna zatvora u prostorijama u kojima osuđeni stanuje zamjenjuje kaznom zatvora. U ovoj godini i epidemiološka situacija je uticala na izvršenje kazni zbog mjera, koje je neophodno bilo preduzeti na prevenciji COVIDA, ali i činjenice da su neka od osuđenih lica bila u samoizolaciji ili oboljela od koronavirusa”, odgovorili su u Ministarstvu pravde.
U prve dvije godine primjene te alternativne krivične sankcije bilo je obezbijeđeno 87 uređaja za elektronsko praćenje osuđenih lica, ali zbog sve veće potrebe Ministarstvo pravde je tokom ove godine kupilo 10 novih uređaja za elektronsko praćenje i 47 odašiljača - “nanogica”.
“Ministarstvo pravde trenutno raspolaže sa 97 uređaja i 134 odašiljača. Količina opreme za elektronski monitoring trenutno je dovoljna, ali Ministarstvo pravde kontinuirano radi na unapređenju sistema za elektronsko praćenje osuđenih lica, kao i na proširenju kapaciteta, pa će u narednom periodu biti u planu nabavka i dodatnih količina opreme”, najavili su u tom resoru.
U Direkciji za izvršenje krivičnih sankcija vode i evidenciju o tome koliko je osuđenika prekršilo mjere kućnog zatvora, zbog čega im je sud kasnije kaznu preinačilo u zatvorsku.
“Od kada se u Crnoj Gori izvršavaju kazne zatvora u prostorijama u kojima osuđeni stanuje, zbog kršenja programa izvršenja kazne, kao i zbog drugih razloga sudu je na dalju nadležnost dostavljeno 56 predmeta. Sudovi su do sad zamijenili 42 kazne zatvora u prostorijama za stanovanje - kaznom zatvora”, piše u odgovorima Ministarstva pravde.
Osuđenik, koji izvršava kaznu zatvora u prostorijama u kojima živi, ima pravo da boravi jedan sat dnevno van prostorija u kojima stanuje.
Iako je u kućnom zatvoru, ukoliko je osuđenik zaposlen, ima pravo da ide na posao, ali ukoliko krivično djelo za koje je osuđen nije u vezi sa radom.
Kućni pritvor osuđenik može da napustiti i ukoliko mora kod ljekara ili je njegovom članu familije neophodno pružanje medicinske pomoći.
Ukoliko osuđenik ima obavezu staranja prema nekom članu porodice, on u skladu sa zakonom može da napusti prostorije u kojima obavlja kaznu u slučaju da obavezu o staranju ne može da obavlja niko drugi.
Kada Ministarstvo pravde odobri osuđenom da napusti prostorije, vrijeme koje osuđeni provede van uračunava se u vrijeme izvršenja kazne.
Osuđeni kome je potrebna hitna medicinska pomoć može napustiti prostorije u kojima stanuje i bez podnošenja zahtjeva, o čemu je dužan da, u roku od 24 časa, obavijesti Jedinicu za uslovnu slobodu i dostavi izvještaj zdravstvene ustanove.
Vrijeme provedeno na bolničkom liječenju uračunava se u vrijeme izvršenja kazne zatvora.
U svojoj kući kaznu su tokom prošle godine odležale 163 osobe, a tokom 2019. godine primljeno je 248 predmeta za izvršenje kazne zatvora u prostorijama za stanovanje.
Ministarstvu pravde tokom 2018. godine stigle su 283 presude na izvršenje kazne zatvora u prostorijama za stanovanje, od kojih je u toj godini izvršeno 147.
Pet osuđenika lomilo “nanogice”
Da ni kućna robija nekima ne pada lako govori i podatak da je u ovoj godini evidentirano čak pet slučajeva u kojima je došlo do oštećenja “nanogica”.
“U 5 predmeta je došlo do manjih oštećenja, koja su za posljedicu imala zamjenu kazne zatvorskom. Oštećenja nijesu onemogućila dalju upotrebu ‘nanogice’. U slučaju većih oštećenja, imajući u vidu vrijednost ovih uređaja, osuđena lica se upozoravaju da će uslijediti postupak naknade štete”, kazali su u Ministarstvu pravde.
U četiri predmeta kućna robija je zamijenjena zatvorskom jer su osuđenici samovoljno napustili prostorije u kojima su služili kaznu.
Kada osuđenik ne poštuje program izvršenja kazne, alternativna sankcija se prekida, a predmet se dostavlja sudu koji donosi odluku o tome da se kazna nastavi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija...
Bonus video:
