Da li će Đukanović odgovarati: Pod lupom terorizam, pranje novca, mito...

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) još nije utvrdilo da li će predsjednik države Milo Đukanović odgovarati za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, zloupotrebu službenog položaja, primanje mita, javno pozivanje na izvršenje terorističkih djela, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.

Upravo za ta krivična djela Đukanović je prijavljen u posljednje četiri godine, i to su četiri predmeta koja su još u fazi izviđaja.

Od ostalih 14 prijava, dvije su proslijeđene drugim nadležnim tužilaštvima, a u 12 specijalni tužioci nijesu našli osnov za pokretanje istrage i eventualno podizanje optužnice.

Prijavu zbog stvaranje kriminalne organizacije protiv Đukanovića je 2017. podnio funkcioner Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović.

Osim protiv Đukanovića, Radulović je podnio krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Du­ška Mar­ko­vi­ća, bivših ministara - Dra­gi­ce Se­ku­lić, Vla­di­mi­ra Ka­va­ri­ća i Dar­ka Ra­du­no­vi­ća, ali i funkcionera Mi­o­mi­ra M. Mu­go­še, Ve­se­li­na Gr­bo­vi­ća, Dar­ka Ko­nje­vi­ća, Iva­na Bo­ško­vi­ća i biznismena Ve­se­li­na Pe­jo­vi­ća, zbog osno­va­ne sum­nje da su po­či­ni­li vi­še kri­vič­nih dje­la u ve­zi sa eks­plo­a­ta­ci­jom i iz­vo­zom cr­ve­nih bok­si­ta.

Saopštio je da je u prijavi naveo broj­ne do­ka­ze o pro­tiv­za­ko­ni­tom i kri­mi­nal­nom dje­lo­va­nju, kao što su kri­vič­na dje­la pro­tiv imo­vi­ne, plat­nog pro­me­ta, ži­vot­ne sre­di­ne, zlo­u­po­tre­ba slu­žbe­nog po­lo­ža­ja, pra­nje nov­ca, stva­ra­nje kri­mi­nal­ne or­ga­ni­za­ci­je...

Nakon što je Radulović prijavu podnio Vrhovnom državnom tužilaštvu, oni su je proslijedili SDT-u, a predmet je zadužila specijalna tužiteljka Lidija Mitrović.

Te godine SDT je dobilo i odbacilo prijavu protiv Đukanovića Sindikalne organizacije AD “Port of Adria” iz Bara, koja ga je teretila za zloupotrebu službenog položaja i nesavjesan rad u službi.

Odbačene su i dvije krivične prijave koje je 2018. godine protiv Đukanovića podnio Vasilije Miličković - za nesavjesan rad u službi i neovlašćeno korišćenje državne imovine u izborne svrhe.

Kredit i Telekom

Naredne godine protiv Đukanovića podnijeto je osam krivičnih prijava, a u izviđaju su dvije od četiri koje je 2019. protiv njega podnijela NVO MANS.

Specijalni tužioci Veljko Rutović i Saša Čađenović postupaju u predmetima u kojima MANS Đukanovića tereti za pranje novca, zloupotrebu službenog položaja i primanje mita.

Zbog pranja novca MANS je tada krivičnu prijavu podnio protiv Đukanovića, predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića, biznismena Dušana Bana i Željka Mihailovića, kao i protiv bivšeg direktora Uprave za sprečavanje pranja novca Predraga Mitrovića, navodeći da osnovano sumnjaju da su prijavljeni na organizovan način počinili to krivično djelo.

Krivična prijava podnesena je i protiv kompanija “Capital Invest Podgorica” i “Comsel Limited Kipar”.

“Svako od prijavljenih imao je unaprijed određeni zadatak i ulogu, planirajući djelovanje na duže vrijeme ili za neograničeni vremenski period, planirajući i sprovodeći djelovanje i u međunarodnim razmjerama, koristeći u djelovanju privredne i poslovne strukture, koristeći u djelovanju pranje novca i nezakonito stečene dobiti i koristeći uticaj na političku, zakonodavnu i izvršnu vlast, putem bankarskog i finansijskog poslovanja prikrili način pribavljanja iznosa od 1,5 miliona eura koji je poslužio kao garancija u vidu keš kolaterala za kredit firme Mila Đukanovića, a znali su da je novac pribavljen krivičnim djelom”, piše u prijavi.

MANS je tada podsjetio da je predsjednik države 11. jula 2007. godine, kao vlasnik firme Capital Invest Podgorica, sa Pireus bankom SA London potpisao ugovor o kreditu od 1,5 miliona eura, za šta je banka tražila dodatnu garanciju u vidu keš kolaterala. Đukanović je garanciju obezbijedio u dogovoru sa Kneževićem i omogućio je istog dana preko firme odbjeglog bankara “Comsel Limited” sa Kipra.

“Iznos od 1,5 miliona eura koji je poslužio kao garancija Đukanoviću su na račun firme Comstel limited prebacila Đukanovićeva ‘dva prijatelja’ Dušan Ban i Željko Mihailović. Nakon dobijanja kredita od Pireus banke, 3. avgusta 2007. godine Đukanović preko svoje firme Capital Invest kupuje akcije Prve banke koja je u većinskom vlasništvu njegovog brata, Aca Đukanovića. Akcije su kupljene pod povoljnim uslovima, za cijenu od 127 eura po akciji”, piše u prijavi.

Da li je Đukanović sa ekipom prijatelja i saradnika prao novac, utvrđuje tužilac Rutović.

Drugom prijavom, MANS je te godine Đukanovića i njemu bliska lica osumnjičio zbog primanja mita tokom privatizacije Telekoma. Tom prijavom, po kojoj postupa specijalni tužilac Čađenović, obuhvaćeni su i sestra predsjednika države, advokatica Ana Đukanović, i više osoba umiješanih u privatizaciju Telekoma Crne Gore 2005.

Sve ih sumnjiče za zloupotrebu službenog položaja i primanje mita.

Osim Mila i Ane Đukanović, prijavom su obuhvaćena NN lica - funkcioneri izvršne vlasti u 2005. godini, u periodu privatizacijeTelekoma, kao i NN lica koja su učestvovala u zaključenju simulovanih ugovora sa firmama Fiesta, Aktiva, Sigma i Roli preko kojih je navodno isplaćen mito.

Pored toga, krivičnom prijavom su obuhvaćeni i Veselin Barović, Oleg Obradović, Damjan Hosta i predstavnik Mađar Telekoma Tamaš Morvai.

Krivičnom prijavom se terete da su kroz organizovanje kriminalne grupe, koristeći privredne i poslovne strukture CG, preko uticaja na izvršnu vlast obezbijedili da Vlada Crne Gore omogući Mađar Telekomu da po povoljnijim uslovima kupi akcije manjinskih akcionara i tako dođe u posjed dvije trećine akcija Telekoma CG, a što je bio uslov za kupovinu državnog paketa akcija kompanije.

“Zatim su sačinjavali lažne - simulovane ugovore preko kojih je prijavljenom Milu Đukanoviću i drugim za sada neidentifikovanim licima isplaćen mito u iznosu od 7,4 miliona eura, koje su stekli, držali i koristili sa znanjem u trenutku prijema da novac potiče od krivičnog djela, istovremeno lažno prikazujući činjenice o prirodi tog novca koji je isplaćen kao mito i lažno prikazujući da se radi o novcu isplaćenom za izvršene usluge”, piše u prijavi koju je MANS podnio 1. marta 2019.

SDT je odbacilo prijave koje su te godine protiv Đukanovića podnijeli Alternativa, koja ga je sumnjičila za stvaranje kriminalne organizacije i protivzakoniti uticaj, i MANS koji ga je u dvije prijave teretio zbog povrede slobode opredjeljenja pri glasanju, falsifikovanja službene isprave, pranja novca i zloupotrebe službenog položaja.

Pozivao na nasilnu promjenu vlasti?

Odbačene su i krivične prijave koje su podnijeli Miličković - zbog zloupotrebe službenog položaja, Marko Kampe i Momo Joksimović zbog istog krivičnog djela i Duško Knežević zbog stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenog položaja i protivzakonitog uticaja.

Prošle godine Đukanovića su prijavili Momo Joksimović, MANS, Andrija Mandić i NVO Ne damo Crnu Goru.

Tužioci Milivoja Katnića odbacili su dvije prijave MANS-a podnijete zbog sumnje da je prao novac, ali i onu kojom su ga teretili za zloupotrebu službenog položaja.

Prijavu koju je Joksimović podnio protiv predsjednika Crne Gore zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, SDT je proslijedilo kolegama u Višem državnom tužilaštvu, dok su Osnovnom državnom tužilaštvu ustupili Mandićevu prijavu kojom Đukanovića tereti za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

Specijalni tužilac Živko Savović još nije okončao izviđaj u predmetu formiranom po prijavi NVO Ne damo Crnu Goru, koja Đukanovića sumnjiči za javno pozivanje na izvršenje terorističkih djela, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.

Tu NVO prošle godine osnovala je grupa profesora, a izvršni direktor kratko je bio aktuelni premijer Zdravko Krivokapić, a potom ministarka Vesna Bratić.