Sektor za finansijsko-obavještajne poslove (SFOP) tokom 2020. godine izdao je 71 nalog za kontinuirano praćenje promjena na računima 22 fizička i 46 pravnih lica, za koje postoji osnov sumnje na pranje novca.
To piše u godišnjem izvještaju o radu te jedinice, nekadašnjem Sektoru za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma koji je preimenovan novim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije iz marta 2021. godine...
U tekstu se objašnjava da se Sektor, tokom analitičke obrade, može naložiti obvezniku - poslovnoj banci da kontinuirano prati finansijsko poslovanje klijenta, a da su ovi dužni da ih redovno izvještavaju o svim transakcijama ili poslovima klijenta...
Sprovođenje tih mjera traje najviše tri mjeseca, a u opravdanim slučajevima može se produžiti za još tri mjeseca.
“Tokom 2020. godine, SFOP je izdao 71 nalog za kontinuirano praćenje promjena na računima 22 fizička i 46 pravnih lica, za koje postoji osnov sumnje na pranje novca. Poslovne banke su po osnovu ovih zahtjeva kontinuirano pratile sve poslovne račune lica koja su obuhvaćena kontinuiranim praćenjem i redovno dostavljale podatke, informacije i dokumentaciju Sektoru”.
Navodi se da su na taj način dobijeni veoma korisni podaci o daljem kretanju novca na računima klijenta, o namjeri korištenja sredstava na računima...
Vrijednost transakcija koje su kontinuirano pratili u eurima iznosi 5.670.525,77, a u američkim dolarima 573.192,14.
Nakon što banka prijavi sumnjivu transakciju prije njenog izvršenja, SFOP može pisanim zahtjevom naložiti poslovnoj banci da privremeno, na 72 sata, obustavi realizaciju, tj. izvršenje sumnjive transakcije, ukoliko je potrebno preduzeti hitne radnje da bi se provjerili podaci o sumnjivoj transakciji ili licu...
U tom slučaju, kako stoji, Sektor će bez odlaganja o istom obavijestiti nadležni organ.
“U toku 2020. godine izdato je ukupno 40 naloga za privremenu obustavu transakcija za 14 fizičkih i 147 pravnih lica. Ukupan iznos blokiranih sredstava iznosi 3.127.159,41 eura i 42.303 USD”.
Zaključci
U zaključcima se navodi da je unapređenje kvaliteta finansijsko-obavještajnih izvještaja bio ključni cilj Vlade prilikom donošenja odluke o promjeni modela SFOP-a (iz administrativnog u policijski), “što se na osnovu do sada ostvarenih rezultata pokazalo kao ispravan potez”.
“Očekuje se da se trend rasta broja finansijsko-obavještajnih izvještaja prema tužilaštvu poveća, kada se uspostave optimalni modeli za funkcionisanje SFOP-a, što u krajnjem treba da rezultira većim brojem krivičnih postupaka i osuđujućih presuda za ovo krivično djelo, te trajnim oduzimanjem imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću”.
Naglasili su da prevencija i suzbijanje pranja novca i finansiranja terorizma ne predstavlja pitanje kojim se isključivo trebaju baviti vojne, policijske i obavještajne službe, već pitanje koje treba da osnaži kulturu vođenja mirnog dijaloga i međureligijske i međukulturalne tolerancije.
“U cilju detektovanja, dokazivanja i sankcionisanja ovakvih pojava, neophodno je da reakcija svih subjekata u sistemu sprečavanja pranja novca bude sinhronizovana i brza, kako bi se odgovorilo na pravi način. Dalje jačanje integracijske i međuinstitucionalne saradnje u cilju efikasnijeg funkcionisanja cjelokupnog sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma će biti prioritet Sektora u narednom periodu”.
43 predmeta formirana su tokom 2020. godine na inicijativu stranih finansijsko-obaveštajnih službi
Bijeli okovratnik...
Krivično djelo pranje novca, navodi se u izvještaju, jedno je od najsloženijih krivičnih djela, kako u pogledu otkrivanja tako i u pogledu procesuiranja, odnosno pribavljanja dokaza koji potkrepljuju postojanje osnovane sumnje da je ono izvšeno.
“Način izvršenja, te karakter izvršilaca ovog krivičnog djela opravdava da se ono svrsta u djela takozvanog bijelog okovratnika. To samo ukazuje da je način izvršenja djela izuzetno složen, a njegovi izvšioci su nerijetko profesionalci u tom poslu. Iako Crna Gora ne spada u visokorizične zemlje iz koje se finansira terorizam, naša finansijsko-obavještajna jedinica mora da prati trendove i radi na podizanju svijesti obveznika kako bi se svaki pokušaj ovih aktivnosti blagovremeno suzbio”, stoji u dokumentu.
Formirali 463 predmeta
U poređenju sa 2019. godinom - kada je formirano ukupno 400 predmeta, u toku 2020. godine te brojke su bile značajno veće: 463 predmeta, što predstavlja povećanje za 15,75 odsto.
“U ovom Sektoru, tokom 2020.godine, ukupno je forimirano 463 predmeta. Navedeni predmeti su otvoreni na osnovu: prijavljenih sumnjivih transakcija, na inicijativu drugih državnih organa, na osnovu analize i procjene Sektora, kao i na osnovu zahtjeva dobijenih od stranih finansijsko obavještajnih službi”, piše u izvještaju.
Bonus video:
