Predsjednici svih sudova moraju da se angažuju da se sudije dodatno založe na rješavanju predmeta starijih od tri godine, poručila je juče v.d. predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković.
Ona je ocijenila je da crnogorski sudovi, nažalost, nemaju čime da se pohvale, jer je ova godina po rezultatima lošija od prethodnih, ali da to nije rezultat zalaganja odnosno nezalaganja sudija, već okolnosti.
”Osim pandemije COVID-19, na rad sudova uticali su i drugi faktori - štrajk advokata, ali i odlazak velikog broja sudija bilo zbog podnošenja ostavke ili nakon što im je Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije zbog sticanja uslova za penziju”, rekla je Vučković nakon sastanka predsjednika sudova, saopšteno je iz Vrhovnog suda.
U saopštenju se ističe da je iz tih razloga najviše sudija otišlo iz Vrhovnog suda, njih 12.
”Do sada nije bilo situacija u kojima je ovaj sud ostao da radi sa šest sudija, od 18 koliko je predviđeno da ima. Ovom broju treba dodati i predsjednika suda, što jasno pokazuje da Vrhovni sud nema dvotrećinsku većinu koja mu je neophodna za normalan rad”, kazazala je Vučković.
U saopštenju se dodaje da je ona naglasila da je i u takvim okolnostima Vrhovni sud uspio da se organizuje i da se, iako radi sporijim intenzitetom, predmeti rješavaju, a nije bilo ni zastoja u rješavanju krivičnih predmeta.
Sutkinja Vučković naglasila je da nije dobro što je u svim sudovima povećan broj predmeta starijih od tri i pet godina.
”Neriješenih predmeta starijih od tri godine je 4.371, starijih od pet godina 1.827, a starijih od 10 godina 386. Stoga svi predsjednici sudova moraju da se angažuju da se sudije dodatno založe na rješavanju ovih predmeta”, poručila je Vučković.
Ona je istakla i da su crnogorski sudovi od 1. januara do 30. septembra primili 61.807 predmeta, dok su u radu, u istom periodu, bila 96.232 predmeta - od toga broja riješeno je 57,3 odsto, a gledano u odnosu na priliv predmeta, riješeno je 89,3 odsto.
Sutkinja je istakla da treba pojačati rad Specijalizovanog odjeljenja Višeg suda, jer izostaju rezultati koji se očekuju na osnovu Strategije reforme pravosuđa:
”Nemamo osuđujućih presuda za krivična djela sa elementima korupcije, a upravo takvi rezultati utiču na visok procenat nepovjerenja javnog mnjenja i široku percepciju korupcije na svim nivoima”.
U saopštenju piše da je ukazano na veliki broj neriješenih predmeta u Upravnom sudu i da je poseban osvrt napravljen na jačanje disciplinske odgovornosti sudija.
Bonus video:
