Gotovo nakon pune četiri godine, Uprava policije je konačno dobila zakonski osnov za primjenu niza mjera tajnog nadzora, koje su im 2018. godine odlukom Ustavnog suda bile stopirane, a nakon što je pred Novu godinu u Skupštini usvojen predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku.
Novim zakonskim izmjenama ZKP-a unijete su promjene u članu 159, u kojem se navodi da na obrazloženi predlog tužioca mjere tajnog nadzora pisanom naredbom određuje isključivo sudija za istragu, te da samo u izuzetnim slučajevima, MTN mogu početi uz usmenu naredbu tužioca, odnosno, sudije za istragu i to može trajati najduže četiri mjeseca.
Ustavni sud je 25. februara 2018. godine ukinuo zakonsku odredbu, s obzirom na to da je utvrdio da odredba člana 159 stav 1 ZKP-a koja glasi: “Mjere iz člana 157 stav 2 ovog Zakonika, na obrazloženi predlog ovlašćenog policijskog službenika ili po službenoj dužnosti, pisanom naredbom određuje državni tužilac”, nije u saglasnosti s Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom.
Zbog pravnih regulativa, Uprava policije godinama nije mogla da u radu koristi resurse organizacione jedinice za prikrivene isljednike i saradnike, ali ni mogućnosti za simuliranu kupovinu predmeta ili lica i simulirano davanje i primanje mita, pružanje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova, osnivanje fiktivnog privrednog društva, snimanje razgovora uz prethodno informisanje...
UP: OTEŽALI NAM POSAO
Stopirane mjere, kako tvrde u Upravi policije, otežavale su im u protekle četiri godine sprovođenje aktivnosti u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala.
”Od 2018. godine Uprava policije je suočena sa problemom koji se odnosi na nemogućnost korišćenja dijela mjera tajnog nadzora koje, između ostalih, podrazumijevaju i angažovanje prikrivenog isljednika i saradnika. Tim povodom pokrenuta je procedura izmjene postojeće zakonske regulative i implementacije stavova Ustavnog suda. Međutim, zbog tog razloga Uprava policije nije mogla da koristi više mjera tajnog nadzora u proteklom periodu, što je u značajnoj mjeri otežavalo sprovođenje aktivnosti usmjerenih na borbu protiv teškog i organizovanog kriminala”, saopštili su “Vijestima” u Upravi policije.
Crnogorska policija je još 2010. godine počela sa implementacijom i stvaranjem posebne organizacione jedinice za prikrivene isljednike, jer su prateći međunarodne standarde usmjerene na razvoj i profesionalizaciju postupanja u radu, prepoznali da bi i ta istražna metoda mogla biti od pomoći u rušenju mafije. Tri godine kasnije organizaciona jedinica za prikrivene isljednike i saradnike UP je funkcionalno utemeljena.
”Mora se naglasiti da efikasna borba protiv teškog i organizovanog kriminala, nije moguća, bez postojanja sveobuhvatne liste specijalnih istražnih metoda, u koje spadaju i mjere tajnog nadzora. Međunarodni standardi koje je Crne Gora prihvatila kroz ratifikaciju više dokumenata – Konvencija Ujedninjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije, kao i FATF standardi (međunarodni standardi koji se primjenjuju u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma) obavezuju na primjenu specijalnih istražnih metoda, posebno onih koje se odnose na angažovanje prikrivenog isljednika”, naglasili su u UP.
SOCTA GOTOVA
U dokumentu SOCTA 2017 - Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala navedeno je da u Crnoj Gori djeluje 11 organizovanih kriminalnih grupa, a uskoro će biti objelodanjena i nova javna verzija završenog obavještajno- strateškog dokumenta SOCTA 2021. kada će biti poznato da li je bilo nekih pomjeranja na crnogorskoj kriminalnoj mapi kao i od kojih kriminalnih aktivnosti Crnoj Gori prijeti najveća opasnost.
Uprava policije nije “Vijestima” zbog niza bezbjednosnih specifičnosti, koji nose oznaku odgovarajućeg stepena tajnosti, mogla da odgovori koliko je brojna organizaciona jedinica u kojoj rade prikriveni isljednici i u koliko su predmeta do sada učestvovali, te da li su podaci prikupljeni na taj način doveli do otkrivanja djelovanja nekih organizovanih kriminalnih grupa.
Članom 160 ZKP-a propisano je da prikriveni isljednik odnosno saradnik može da učestvuje u pravnom saobraćaju koristeći isprave za prikrivanje identiteta, koje se izdaju na zahtjev starješine organa nadležnog za izvršenje mjera tajnog nadzora, dakle, na zahtjev direktora Uprave policije.
Odredbama Zakonika o krivičnom postupku propisano je da mjere tajnog nadzora - angažovanje prikrivenog isljednika ili saradnika može trajati najduže 18 mjeseci.
”Cilj angažovanja prikrivenog isljednika je prikupljanje informacija i dokaza, koji će moći da se koriste za otkrivanje, rasvjetljavanje i sprečavanje izvršenja krivičnih djela, sa posebnim fokusom na krivična djela teškog i organizovanog kriminala. Rezimirajući ključne segmente angažovanja prikrivenog isljednika možemo konstatovati da se navedeni cilj ostvaruje na pritajen i u krajnjem diskretan način prikupljanja podataka o kriminalnim aktivnostima do kojih se dolazi infiltracijom u kriminalnu grupu ili na neki drugi prikriveni način, koji podrazumijeva povezivanje sa kriminalnim grupom”, piše u odgovorima UP.
Zabranjeno saradniku da bude “agent provokator”
Zakonskom regulativom propisano je da prikriveni isljednik ne smije djelovati kao tzv. “agent provokator”, odnosno, kada se infiltrira u kriminalnu grupu ne smije podstrekavati članove organizacije na izvršenje krivičnih djela.
”U dijelu koji se odnosi na speficičnosti ovog posla, prije svega treba ukazati na činjenicu da je riječ o visokosofisticiranim i veoma rizičnim policijskim poslovima, koje mogu obavljati službenici sa specifičnim profilom ličnosti i specifičnim multidisciplinarnim znanjima i vještinama. Može se zaključiti da se u radu prikrivenih isljednika u Crnoj Gori primjenjuju isti standardi i isti postulati kao i u drugim zemljama, naravno uz ograničenja koja se odnose na razlike u pogledu pravne regulative i speficičnosti pojednih zakonodavstava”, navodi se u odgovorima UP.
Tajne operacije pod visokim rizikom
Policija “Vijestima” zbog tajnosti podataka nije dostavila koliko je prikrivenih isljednika do sada bilo angažovano u rizičnim operacijama, te da li je bilo slučajeva da su bili otkriveni unutar grupe, gdje su bili “ubačeni element”
Operacija angažovanja - infiltriranja u kriminalni klan, prate brojne opasnosti...
”Rizici koji su skopčani sa realizacijom navedenih zadataka se odnose na zaštitu pravog identiteta prikrivenog isljednika, ali prije svega na potpunu zaštitu fizičke bezbjednosti, prilikom sprovođenja mjera tajnog nadzora. Iako je cilj angažovanja prikrivenog isljednika prikupljanje dokaza, više faktora povezanih sa konkretnim situacijama prilikom sprovođenja ove mjere uslovljaju i procjenu krajnih granica do kojih prikriveni isljednik može preduzimati mjere i radnje, a svojevrstan izazov predstavlja uspostavljanje balansa između prikupljanja potrebnih dokaza i zaštite sopstvene bezbjednosti, prikrivanja identiteta i u krajnjem uspješne realizacije započete operacije”.
Bonus video:
