Sve i da neko od poslanika ili Vlada do kraja ove sedmice u formi predloga izmjene Zakona o državnom tužilaštvu dostavi Skupštini izmijenjeni zakonski tekst, izgubljene su šanse da do kraja jesenjeg zasjedanja, odnosno do Nove godine na plenumu to pitanje dođe na red.
To znači da pokušaj Tužilačkog savjeta da sačuva vršiteljku dužnosti vrhovnog državnog tužilaštva Maju Jovanović i nakon 5. februara 2023. godine, kada joj ističe drugi šestomjesečni mandat, može se desiti samo tokom vanrednog skupštinskog zasjedanja, ukoliko najmanje trećina poslanika ili Vlada dostave predlog zakonskih izmjena.
Poslovnikom Skupštine predviđa se da podnosilac zahtjeva za vanrednu sjednicu parlamenta može za dnevni red predložiti samo predloge akata čiji je autor, odnosno predlagač, pa se o takvim predlozima može odlučivali i na vanrednoj sjednici.
Vanredna sjednica, prema članu 128 poslovnika Skupštine, saziva se na zahtjev predsjednika države, Vlade ili najmanje trećine poslanika, u vremenu ne kraćem od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Upućeni tvrde, da i na taj način, pitanje izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, koje je predložio TS, teško da će doći na red do isteka drugog mandata Maje Jovanović - jer je u pitanju samo izmjena jednog zakonskog člana sa tri stava, pa to pitanje i nije od krucijalne važnosti za funkcionisanje tužilačke organizacije.
Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica kazao je “Vijestima” da je dopis sa incijativom Tužilačkog savjeta dobio 16. decembra ove godine, a potom ga prosijedio članovima Odbora.
”Nije stigao uobličen zakonski tekst, već inicijativa. Odnosi se na izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, u dijelu koji se tiče v.d. statusa VDT-a, odnosno mogućnosti da jedno lice bude i više od dva puta birano na funkciju vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca sve do izbora u punom mandatu. Takođe, dobio sam kao predsjednik Odbora i dopis člana TS-a gospodina Steva Muka, koji izražava neslaganje sa pomenutom inicijativom. Oba dopisa sam proslijedio članovima Odbora kako bi se upoznali sa iznijetim stavovima”, kazao je Koprivica.
On je pojasnio da inicijativa TS-a nije sačinjena u formi predloga zakona prema “pravnotehničkim pravilima za izradu propisa”.
”To je bila samo inicijativa”, naveo je Koprivica.
Aktuelni TS, 15. decembra ove godine obratio se predsjednici Skupštine Danijeli Đurović i nadležnom Odboru kako bi hitno razmotrili izmjenu Zakona o državnom tužilaštvu, odnosno, člana 48 stav 4 i 5, ali i brisanje stava 6, kojim je određeno da ista osoba najviše dva puta po šest mjeseci može biti u v.d. stanju na čelu VDT-a.
Tim pravnim potezom TS želi da, ukoliko dođe do zakonskih izmjena, sačuva tužiteljku Maju Jovanović na čelnom mjestu u Vrhovnom državnom tužilaštvu sve dok se ne izabere neko da u punom kapacitetu rukovodi tužilačkom organizacijom.
Koliko je Tužilačkom savjetu bitno da ovo pitanje što prije dođe na red jasno je i iz toga što su se direktno obratili parlamentu, a zaobišli da Ministarstvo pravde inicira zakonske izmjene, organizuje javnu raspravu, pa tek uputi predlog.
Upućeni tvrde da se Tužilački savjet na ovaj potez odlučio jer postoji druga struja unutar tužilaštva, ali i političkih partija koja želi da nakon što Maji Jovanović istekne mandat - preuzme rukovođenje VDT-om.
Poznato je ime te osobe, koja nije iz tužilačkog sistema, a koja je voljna da preuzme ovu poziciju nakon 5. februara 2023. godine.
Takav pokušaj može osujetiti zakonske izmjene, ali i Tužilački savjet ukoliko bude imao većinu prilikom odluke da niko van tužilačkog sistema ne može biti v.d. VDT-a, što je ujedno i preporuka Venecijanske komisije. Takvo mišljenje, sudeći prema jednoglasnom stavu tokom koncipiranja i slanja inicijative, za sada ima većina u tom tijelu.
Sjednici TS-a, kada se raspravljalo o slanju dopisa parlamentu, nije prisustvovao član Stevo Muk koji je dan kasnije poslao saopštenje u kojem je naveo da bi izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, bez odgovarajućeg procesa javne rasprave “donio više štete, nego koristi”.
”Uz obrazloženje da se takvim izmjenama uvodi mandat vršioca dužnosti VDT bez ograničenja, čime se može obesmisliti obaveza i umanjiti odgovornost Skupštine da sprovede postupak izbora vrhovnog državnog tužioca u punom ustavnom mandatu i pronađe konsenzus za potrebnu kvalifikovanu većinu”, saopštio je on.
Dodaje i da je zakonsko propisivanje mandata bez ograničenja dodatno sporno, “s obzirom da ne postoji zakonom propisan način da se vršilac dužnosti VDT učini odgovornim za svoj rad i eventualno razriješi”.
Potez TS-a komentarisala je i NVO Akcija za ljudska prava (HRA), koja je izrazila protest zbog odluke da, bez informisanja javnosti, predloži Skupštini izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, kojima bi se neograničeno produžio mandat sadašnjoj vršiteljki dužnosti VDT-a sve do izbora VDT-a u punom mandatu.
”Zabrinjava tendencija da se prvo predlažu rješenja kojima se v.d. stanja unedogled održavaju – sjetimo se tri člana Sudskog savjeta koji su već devet godina u tom tijelu, umjesto četiri; i drugo, da se predlažu zakonska rješenja, kojima bi se određeni nosioci pravosudnih funkcija smijenili, poput bivšeg GST-a Milivoja Katnića, ili zadržali na funkciji i poslije isteka mandata, poput ovih sada predloženih, koji se odnose na v.d. VDT-a Maju Jovanović”, navela je HRA.
Oni su saopštili i da je Venecijanska komisija već kritikovala takve ad hominem izmjene zakona jer ugrožavaju pravnu sigurnost.
”Ova komisija je kritikovala i beskrajno produžavanje v.d. stanja, ukazujući da fokus treba da bude na pronalaženju mehanizma za sprečavanje blokade umjesto održavanja takvog stanja”, navodi HRA.
Traže novac za adaptaciju zgrade za SDT
Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu dostavio je predsjednici Skupštine Danijeli Đurović da prilikom usvajanja Predloga budžeta za 2023. godinu opredijele novac za finansiranje rekonstrukcije i adaptacije stare zgrade Vlade za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva.
Oni su naveli da bi Skupština trebalo da ima krucijalnu ulogu u postizanju demokratizacije društva i produbljivanja političke odgovornosti da kao najviše zakonodavno tijelo bude uključeno u monitoring preduzetih mjera i postugnutih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
”Da se iz planiranih sredstva budžeta za 2023. opredijele novčana sredstva za finansiranje rekonstrukcije i adaptacije stare zgrade Vlade za potrebe SDT-a”, piše u dopisu Odbora.
Bonus video:
