Vlada Crne Gore odgovorom na tužbu potvrdila je moje navode - da je isključivi cilj mog nezakonitog vraćanja u kaznenu evidenciju obrazloženje da sam ranije osuđivan, što predstavlja skandal i pravni nonsens, posebno kod činjenice, što su odavno prestale pravne posljedice osude, kazao je juče Vijestima smijenjeni generalni inspektor Agencije za nacionalnu bezbjednost Artan Kurti.
On je tako komentarisao odgovor na tužbu predatu Upravnom sudu, koji u ime Vlade potpisuje generalni sekretar Dragoljub Nikolić.
U odgovoru dostavljenom sutkinji Ljiljani Šoškić piše da je Vlada u svemu postupila uz uvažavanje pozitivno pravnih propisa i shodno Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost donijela Rješenje o razrješenju generalnog inspektora.
Pozvali su se na nadležnost Vlade da postavlja i razrješava generalnog inspektora, na uslove kojima je naknadno propisano da generalni inspektor mora imati “najmanje pet godina radnog iskustva u sektoru bezbjednosti”...
“Uvidom u poslovnu biografiju Artana Kurtija, koja se nalazi u arhivi generalnog sekretarijata, a koju je isti dostavio za potrebe predloga za imenovanje od dana 18. jula 2022. godine, nedvosmisleno se može zaključiti da isti ne ispunjava uslove za imenovanje, te da ne posjeduje potrebno radno iskustvo za vršenje dužnosti generalnog inspektora Agencije”, piše u odgovoru.
Iz Vlade ističu da ne stoje Kurtijevi navodi da je Rješenje kojim je razriješen konfuzno i da nema razloga o odlučnim činjenicama:
“S obzirom na to da je u Rješenju jasno i precizno pojašnjen razlog razrješenja istog sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost. Smatramo važnim napomenuti i činjenicu da se Kabinet predsjednika Vlade, zbog važnosti ovog pitanja, obratio Ministarstvu pravde radi dostavljanja podataka da li se Artan Kurti nalazi u kaznenoj evidenciji, te nam je od resornog ministarstva dostavijen Izvod iz kaznene evidencije... S toga, pored činjenice da tužilac ne ispunjava uslove koji su previđeni članom 40 stav 2 Zakona o nacionalnoj bezbjednosti, isti ne ispunjava ni uslove koje propisuje član 27a stav 1 istog Zakona”...
Odgovorili su i da Vlada ni na jedan način nije prekršila Ustav:
“Nadalje, razriješenog generalnog inspektora Artana Kurtija imenovala je 43. Vlada i ista je i usvojila njegov izvještaj o radu. Obzirom da je 43. Vladi prestao mandat 31. oktobra 2023. godine, analizirajući ozbiljnost obavijanja radnih zadataka generalnog inspektora koji su propisani Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, te važnost povjerenja Vlade u rad istog, kao i prethodno navedeno, odnosno da isti ne ispunjava zakonske uslove za vršenje dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, shodno članu 49 stav 2 zakona o nacionalnoj bezbjednosti, 44. Vlada nije poklonila vjeru uspješnosti rada i vršenju radnih zadataka generalnog inspektora Artana Kurtija, te je shodno zakonom previđenom pravu doneseno rješenje o razrješenju istog”, piše u odgovoru na tužbu koju je Kurti predao.
Oni su pozvali sud da Kurtijevu Tužbu odbije kao neosnovanu.
Vlada je Kurtija sa mjesta generalnog inspektora ANB-a smijenila 9. novembra 2023. nakon čega je podnio tužbu Upravnom sudu zbog toga što smatra da je izvršna vlast to uradila na nezakonit način.
Upravni sud je poništio rješenje Vlade kada je Kurti razriješen dužnosti generalnog inspektora u ANB-u i predmet vratio Vladi na ponovni postupak.
Nakon toga, Vlada je ponovo donijela rješenje o razrješenju Kurtija pravdajući se da imaju “diskreciono pravo da imenuju i razrješavaju generalnog inspektora koji im je odgovoran za svoj rad”...
Kurti je nakon toga predao novu tužbu, ali i krivičnu prijavu protiv premijera Milojka Spajića, u kojoj tvrdi da je predsjednik Vlade zloupotrijebio službeni položaj kada ga je drugi put razriješio dužnosti.
To je učinio 24. aprila, šest dana nakon što ga je Vlada ponovo razriješila, uprkos odluci Upravnog suda, a dan nakon toga Ministarstvo pravde pokušalo je ponovo da vrati tog Ulcinjanina u kaznenu evidenciju. To im je i pošlo za rukom nekoliko dana kasnije, jer su poništili rješenje iz juna 2020. godine kada je iz kaznene evidencije.
Pravni nonsens i kršenje zakona
Naglasivši da je Vlada potvrdila njegove navode što im je isključivi cilj vraćanja u kaznenu evidenciju, Kurti je ocijenio da to predstavlja skandal i pravni nonsens.
“Posebno kod činjenice, što su prestale pravne posljedice osude odavno, dok Zakonom o državnim službenicima u članu 60 proizilazi, da je razlog za razrješenje ako je osuđivanost nastupila u toku obavljanja funkcije, i to za djelo koje čini nedostojnim, a ne prije toga, tim prije ako su prestale pravne posljedice koje najduže traju do 10 godina, shodno članu 117 stav 3 KZCG”, kazao je Kurti.
Istakao je da je skandalozno da Ministarstvo pravde dostavi Vladi podatke o osuđivanosti, “jer na to shodno članu 123 stav 3 i 4 KZCG nisu bili ovlašćeni”.
“Tim prije, namjera je vrlo jasna imajući u vidu da su podatke tražili iz Kabineta premijera, pa ću se obratiti i Agenciji za zaštitu ličnih podataka. Uostalom u rješenju o razrješenju nema nijedne rečenice o osuđivanosti, nego tek u odgovoru na tužbu Vlada nezakonito iznosi tu činjenicu, što sve ukazuje koliko su znaveni, primijenivši retroaktivno Zakon o ANB, pa do nepoštovanja razloga iz prijašnje presude Upravnog suda”.
Bonus video:
