Vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković kazala je da očekuje da vijeće Vrhovnog suda možda i do kraja ovog mjeseca postupi po Zahtjevu za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužioca, koji u zahtjevu smatra da je došlo do niza povreda zakona u predmetu ekstradicije južnokorejskog kralja kriptovaluta Hejonga do Kvona.
Ona je naglasila da je rješenje o odlaganju izručenja već donijeto, ali da zbog objektivnih razloga Vrhovni sud nije mogao da zakaže sjednicu na kojoj će odlučiti po Zahtjevu za zaštitu zakonitosti VDT-a.
Vučkovićeva je navela da je kao članica vijeća, kada je donijeta odluka o odgađanju izručenja Do Kvona po pravosnažnoj odluci Apelacionog suda, dala svoj stav te da potpuno stoji iza svega što su u tom rješenju naveli i ostali članovi vijeća Vrhovnog suda.
Ona je naglasila da nije dobra slika pravosuđa ako se u kratkom periodu od samo nekoliko mjeseci utvrdi od strane Vrhovnog suda da je došlo do povrede zakona u korist okrivljenih u pravosnažnim presudama Višeg i Apelacionog suda Crne Gore.
“To bi trebalo da nas brine, jer stvara dodatnu pravnu nesigurnost i za građane, ali i za sudije nižestepenih sudova, koji prate sudsku praksu”, poručila je ona.
Vučkovićeva je nakon pune tri godine otkako je u v.d. stanju izabrao Sudski savjet, otkada je preuzela da rukovodi sudskom granom vlasti, ponovo u trci za najvažniju funkciju ali taj izborni proces će morati da sačeka da se donesu podzakonski akti - Poslovnik o radu Sudskog savjeta kao i Poslovnik o radu Opšte sjednice Vrhovnog suda.
Da li ste za tri godine otkrili koji su ključni problemi u sudskoj grani vlasti i koje su najveće slabosti sistema?
Već tri godine, kao što ste rekli, otkako sam izabrana za vršiteljku dužnosti predsjednika suda i to u, po meni, najtežem periodu za crnogorsko sudstvo, mogla sam da sagledam probleme.
Viziju kako naprijed, koje reforme preduzeti svakako da imam i to sam izložila u svom Programu rada kao kandidatkinja za predsjednika suda na posljednjem javnom oglasu, tako da ne bih šire o tome.
O tome će se svakako izjasniti Opšta sjednica. U 2021. godini, najtežoj za crnogorsko sudstvo, Vrhovni sud je od 19 sudija imao svega šest. Radili smo punim kapacitetom, naravno koliko su to uslovi dozvoljavali, redovno, na predmetima ali i na kompletnoj organizaciji rada uprave, suda i sve ono što je u djelokrugu rada Vrhovnog suda.
Da li je moglo više, da li je moglo bolje, mislim da bi odgovor na to pitanje trebao da dâ neko drugi, u određenom vremenskom periodu. Međutim, da kažem da sam u tom periodu odradila nešto što je bilo gotovo nemoguće. Mislim da je ključni problem upravo u načinu izbora sudija.
Manje u njihovom napredovanju, mnogo više u njihovom izboru, kada se prvi put biraju kao sudije. I ta zakonodavna rješenja trebalo je mijenjati, oni su i mijenjani.
Da li je i to dovoljno ili je trebalo skraćenje te obuke na još manji period od ovog po posljednjim Izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama pokazaće vrijeme.
Upravo ti arhitektonski poremećaji, koji su bili u crnogorskom pravosuđu zbog odlaska sudija u penziju, zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju ili na lični zahtjev proizveli su da se iz nižestepenih sudova izbor vršio prema višim sudovima, višim sudskim instancama, a onda smo došli do toga da nam je baza, odnosno, osnovni sudovi oslabili, što opet nije dobro.
Imate li okvirni rok kada bi trebalo da se zakaže Opšta sjednica - šta je sa Poslovnikom o radu tog tijela, ali i sa Poslovnikom o radu Sudskog savjeta?
Sudski savjet je raspisao javni oglas za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, 5. jula na elektronskoj sjednici, a 2. jula stupile su na snagu Izmjene i dopune zakona o Sudskom savjetu i sudijama, gdje je propisano u prelaznim i završnim odredbama da će se podzakonski akti donijeti u roku od šest mjeseci.
Vrhovni sud treba da donese Poslovnik o radu Opšte sjednice Vrhovnog suda, Sudski savjet Poslovnik Sudskog savjeta, a moraju da se donesu i Pravila o ocjenjivanju sudija i predsjednika sudova.
Komisija je radila na Nacrtu poslovnika o radu Opšte sjednice. To je sad u razmatranju. Opšta sjednica prvo mora da donese Poslovnik o svom radu zbog načina izbora, odnosno predloga kandidata za predsjednika Vrhovnog suda i tek nakon toga je moguće da se zakaže sjednica na kojoj bi se odlučivalo, izlagao program kandidata i glasalo o predlogu.
Imali smo smo već razgovore oko pripreme Opšte sjednice, jer to je dokument koji bi trebalo da bude i jasan i potpun i da obuhvati sve ove nove situacije.
Bilo je vrijeme godišnjih odmora pa smo se, možda da kažem, malo opustili, ali već smo došli do nekih rješenja i trebalo bi da zakažemo sjednicu.
Međutim, da li će se na toj prvoj sjednici usvojiti Poslovnik ne mogu da se izjasnim, a moja je težnja bila da sve ono što imamo kao predlog izmjena i dopuna u tom poslovniku izložimo, da se svi upoznamo sa time, da bismo eventualno na prvoj Opštoj sjednici usvojili Poslovnik.
Šta mislite da biste mogli da promijenite, a da niste uspjeli za tri godine, ukoliko bi Vam Sudski savjet dao povjerenje da u narednih pet godina rukovodite sudskim sistemom?
Prije svega vrijeme koje sam provela kao vršiteljka dužnosti, ponavljam se, u najtežem periodu za crnogorsko sudstvo, preuzela sam toliko obaveza i završila toliko zadataka, što je bio motiv da se prijavim na javni oglas, da mogu da obavljam te poslove.
U Programu rada sam istakla koje su to aktivnosti i dala sam vremenske indikatore za sprovođenje tih aktivnosti. Dosta je aktivnosti preduzeto, neke su već završene, neke su u toku, ali u svakom slučaju pored tako otežanog rada za ove tri godine, zbog nepotpunog sudijskog sastava, naše obaveze smo izvršavali.
Smatrate li da je Sudski savjet morao da bude aktivniji kako bi se izbjegla situacija i v.d. stanje koje traje tri godine i devet mjeseci? Mislite li i da članovi Sudskog savjeta možda snose dio odgovornosti, budući da Skupština nije prihvatila Izvještaj o radu tog tijela za 2023. godinu?
Predsjednik Vrhovnog suda je po položaju član Sudskog savjeta. I na ovo vaše pitanje bila bih vrlo kratka, da je Sudski savjet imao do sad dva predloga za ovih tri godine i devet mjeseci. Ja i raniji predlog-sudija Vrhovnog suda Miraš Radović, ali Sudski savjet nije izvršio izbor u tim slučajevima. Postojale su realne šanse da oni to mnogo ranije završe. Veliki su problemi bili u crnogorskom sudstvu, da li dio članstva Sudskog savjeta snosi odgovornost ili ne, ja bih to ipak prepustila da odgovori neko iz Sudskog savjeta, odnosno, predsjednik Sudskog savjeta.
Početkom jula okončana je kontrola rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici. Ima li nade da to odjeljenje proaktivnije rješava predmete iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina?
Jedna od aktivnosti koju sam uputila prema Sudskom savjetu bila je i Plan rješavanja starih predmeta u Višem sudu, sa posebnim osvrtom na Specijalno odjeljenje. Plan je odobren od strane Sudskog savjeta.
Formirana je Komisija za analizu predmeta. Razlog za ovu aktivnost je što smo vidjeli da su tamo nastali određeni problemi - veliki broj predmeta, mali broj sudija i drugo.
To je rađeno uz podršku međunarodnih partnera i dogovoreno je da se napravi plan rada kako bi se, da kažemo, predočile neke stvari ili ukazalo zbog čega je takvo stanje u tom odjeljenju. Izvršili smo analizu predmeta, svaki ponaosob i dali određene preporuke zajedno sa međunarodnim ekspertima, koji su nas u tome podržavali.
Iznijeli smo na okruglom stolu koje su to slabosti koje smo zapazili. Pazite, nisu to slabosti, što se često u medijima, javnosti i među građanima ističe, da su to subjektivne okolnosti. Međutim, ne - dosta je tu objektivnih okolnosti zbog čega to nije moglo da se završi.
I upravo zbog toga smo ukazali da bi trebalo da se radi na izmjeni procesnih zakona, prije svega Zakonika o krivičnom postupku, da se određena procedura skrati, da se određene stvari koji su sad procesne, propisane kao bitne povrede, prevaziđu, odnosno drugačije propišu upravo zbog težine tih djela.
Ukazali smo i da prostorni kapaciteti tog odjeljenja ne pružaju mogućnost da se mnogo brže predmeti završavaju, odnosno glavni pretresi održavaju. I ukazali smo da bi trebalo povećati broj izvršilaca-sudija u tom odjeljenju.
Da sad ne opterećujemo javnost, kakva su određena rješenja, ko može da bude član vijeća, ko je učestvovao u potvrđivanju optužnice, a ko u potvrđivanju sporazuma o priznanju krivice, pa zato postoje ograničenja da kasnije ne može da bude član vijeća u kojem se donosi odluka i dr. Dakle, mali je broj sudija koji postupaju u tom odjeljenju, pri ovakvim zakonskim rješenjima.
Šta mislite kao predsjednica Vrhovnog suda o nekim predmetima gdje dolazi do prečestih odlaganja ročišta. U prvom redu slučaj gdje je optužena Vesna Medenica, vaša prethodnica, koji zbog brojnih odlaganja nije ni počeo?
Rekla sam da postoje procesne pretpostavke koje moraju da se ispoštuju, da bi se potvrdila optužnica, zakazao i održao glavni pretres. I upravo smo primijetili da su ta zakonska rješenja takva, da se ne može postupati u kratkom vremenskom periodu i da bi tu nešto trebalo da se mijenja.
Krajem avgusta vijeće Apelacionog suda ukinulo je osuđujuću presudu Specijalnog odjeljenja protiv optuženog Darka Janića navodeći da je pored ostalih bitnih povreda, prvostepeno vijeće prihvatilo SKY komunikaciju, a da nije pružilo adekvatne dokaze o pravnoj prirodi materijala i usklađenosti sa načelima domaćeg pravnog sistema. Mislite li da sudije Apelacionog suda obazrivije postupaju u SKY predmetima, te da možda “bježe” od tog dokaznog materijala?
Što se tiče te odluke, upoznata sam, ali ne mogu da je komentarišem. Ne mogu da komentarišem ni dio pitanja koji se odnose na dokaze u tom predmetu, jer je to nepravosnažan predmet.
Tako da u tom dijelu ostajete uskraćeni za odgovor.
Smatrate li alarmantnim to što je u proteklih nekoliko mjeseci po Zahtjevu za zaštitu zakonitosti VDT-a, u velikom broju odluka Apelacionog suda od strane Vrhovnog suda utvrđeno da je došlo do povrede zakona i to u korist osuđenih. Da li mislite da bi Sudski savjet morao da preispita rad sudija koji su donosili te odluke?
Da, tačno je da je u posljednjih nekoliko mjeseci primijećeno da je po Zahtjevu za zaštitu zakonitosti koje je podnosio Vrhovni državni tužilac utvrđena povreda zakona u korist okrivljenog.
Naravno, Zakonik u krivičnom postupku dozvoljava mogućnost podnošenja Zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Međutim, ono što smatram da nije dobro jeste da se dešava da se u velikom broju slučajeva utvrdi povreda zakona u korist okrivljenog, i to u kratkom vremenskom periodu.
Zbog čega? Zbog toga što nižestepeni sudovi prate praksu višestepenih sudova i bojim se da nam je to loše i za sudsku praksu. Tako da sada kad budu rađena Pravila o ocjenjivanju sudija i predsjednika sudova, mislim da je momenat da se i u tom djelu reaguje, da li i na koji način cijeniti kad dođe do takvih situacija, da u jednom kratkom vremenskom periodu u odnosu na broj zahteva se utvrdi veliki broj povreda, kako postupati.
Prema sadašnjim rješenjima takva ovlašćenja oko preispitivanja rada sudija ne stoje na strani Sudskog savjeta, a ne stoje ni na strani predsjednika Vrhovnog suda. Jedino može da se eventualno reguliše novim pravilima, koja bi se donijela na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom savjetu i sudijama.
Da li ste kao v.d. predsjednica Vrhovnog suda ili kao članica Sudskog savjeta možda obavljali kontrolu odluka, a nakon što je Apelacioni sud u nekoliko medijski ispraćenih slučajeva drastično smanjivao izrečene kazne okrivljenim za krivična djela protiv polnih sloboda?
Što se tiče kontrole rada na tim predmetima koji su pravosnažni ne, nismo vršili kontrolu, ni Vrhovni sud, ni Sudski savjet upravo zbog toga što nemamo ta ovlašćenja.
U ovom slučaju jedino pravo ima Vrhovni državni tužilac da podnese Zahtjev za zaštitu zakonitosti i da eventualno Vrhovni sud utvrdi da li je zakon povrijeđen u korist ili na štetu okrivljenog.
Vrhovni sud je izradio Analizu kaznene politike u predmetima krivičnih djela protiv polnih sloboda koja su učinjena prema maloljetnim licima, i ona se nalazi na sajtu i u okviru te analize date su preporuke kako i na koji način odmjeravati kaznu, odnosno, koje okolnosti cijeniti prilikom izricanja vrste i visine kazne. I mislim da je bilo dovoljno da se pročita ta analiza i da nam se ne bi dešavale ovakve stvari.
“Tunel” je ugrozio integritet zgrade sudstva
Koliko su zgrade u kojima su smješteni crnogorski sudovi bezbjedne i šta bi trebalo da se učini da nam se opet ne bi dogodila afera “Tunel”?
Danas je godinu od 11. septembra i slučaja ‘Tunel’. Taj događaj je na neki način potpuno ugrozio integritet zgrade sudstva. Uvjerena sam da država ima mehanizam da odgovori na taj bezbjednosni incident i saradnjom sa drugim organima i institucijama to možemo potvrditi.
Što se tiče bezbjednosti zgrada sudstva, moram da kažem da je potekla inicijativa i održan sastanak o formiranju Zakona u pravosudnoj policiji, na kojem su prisustovali ministar unutrašnjih poslova, VDT, ministar pravde, potpredsjednik Vlade za pravosuđe i upravu, direktor policije i ja.
Odlučeno je da se formira Radna grupa da izradi Zakon o pravosudnoj policiji. Do sada, urađen je Nacrt zakona o pravosudnoj policiji, koji smo dobili 30. augusta i Vrhovni sud je već dao primjedbe na taj zakon, tako da očekujem da će on brzo da bude u skupštinskoj proceduri.
Kada govorimo o bezbjednosti zgrada, one su takve kao što ih je i predstavila Evropska komisija, odnosno, uslovi rada i bezbjednost zgrada su ispod svakog evropskog standarda.
Kada govorimo o bezbjednosti zgrada smatram da je najveći problem Osnovni sud u Herceg Novom, jer se nalazi u jezgru starog grada, bez adekvatnog pristupa, da nije pristupačan za vozila, osobe sa invaliditetom, a postoji i veliki bezbjednosni rizik prilikom dovođenja pritvorenih lica.
“Crveni omoti” kamen spoticanja
Da li se smanjuje broj “crvenih omota” na neku prihvatljivu mjeru?
Da, broj tih predmeta se smanjuje. Donijet je Plan rješavanja tzv. Predmeta “crvenih omota” i predsjednici sudova svakomjesečno obavještavaju Vrhovni sud koji su to predmeti stariji od tri godine koji su završeni.
To držimo negdje pod kontrolom, a i na sjednicama predsjednika sudova uvijek je jedna od tačaka dnevnog reda rješavanje tih predmeta “crvenih omota”.
Međutim, stanje sveukupno u sudstvu, koje je bilo od 2021. godine do danas, pokazuje nam da ne možemo tako brzo da ih završimo, jer je bio dug vremenski period “vakuum” izbora sudija koji napreduju, a time su se usložnjavali i ti predmeti, jer znate da brzo prođe godina, pa vrijeme kada se izabere sudija dok on počne da radi na predmetima, okolnost da li može da postupa u konkretnom predmetu i tako dalje.
Sve to utiče na rješavanje starih predmeta. Nastaviće se aktivnosti na izradi plana rješavanja starih predmeta, jer svakako da je to kamen spoticanja Crne Gore u Evropskom sudu za ljudska prava. Ne smijemo dozvoliti da nam se utvrđuju povrede dužine trajanja postupka-suđenja u razumnom roku.
Uvijek sam za alternativne mjere
Šta mislite o sudskoj mjeri zamjene pritvora alternativnom mjerom kućnog pritvora i nošenjem “nanogica”, a u situaciji kada Uprava policije nema mogućnost elektronskog praćenja velikog broja okrivljenih?
Što se tiče alternativne mjere pritvora zamjenom za kućni pritvor, negdje sam pristalica toga i kao teoretičar zalagala sam se da pritvor ne može da bude kazna, da dugo traje i da moramo da težimo drugim mjerama da obezbijedimo prisustvo okrivljenog.
Što se tiče izvršenja te mjere, to je u nadležnosti drugog organa, a ne suda, da li oni raspolažu i sa kojim brojem ljudstva. Svakako da su problemi i u tim organima zbog nepostojanja dovoljnog broja službenika koji obavljaju te kontrole, tako da je moguće da dolazi i do određenih zloupotreba.
Ako je sudija izrekao tu alternativnu mjeru, onda je drugi organ dužan da tu mjeru izvrši. To već nije stvar sudije, sudija procenjuje da li je ta mjera dovoljna da se prema tom licu ne bi određivao pritvor. Lično sam uvijek za te alternativne mjere u odnosu na pritvore.
Bonus video:
