Na osnovu finansijskog izvještaja Tužilačkog savjeta samo jedan vještak sudsko-medicinske struke, čije ime nije objelodanjeno, na ime naknade za vještake primio je u periodu od januara do juna ove godine čak 75.219,05 eura, uključujući troškove advokatskih i izvršiteljskih usluga.
To je saopštila izvršna direktorica CEGAS-a, Marija Popović Kalezić, na današnjem okruglom stolu „Sudsko vještačenje u Crnoj Gori“, koji je organizovao CEGAS, gdje je između ostalog objelodanjena i njihova Studija o sudskom vještačenju u Crnoj Gori.
Popović Kalezić upozorila je na niz ozbiljnih nedostataka u radu i kontroli sudskih vještaka u Crnoj Gori i naglasila da alarmantan podatak o visini naknade, koju je TS isplatio jednom sudskom vještaku "pokazatelj dubljih problema koji zahtijevaju pažljivo razmatranje i hitne promjene“.
Na okruglom stolu poručeno je da bi se izmjenama Zakona o sudskim vještacima i osnivanjem jedinstvenog strukovnog tijela unaprijedio bi se njihov rad, osigurala veća transparentnost i omogućila efikasnija kontrola, čime bi se postigao viši nivo stručnosti i povjerenja u rad te struke.
„Među najvećim problemima izdvaja se nedostatak odgovarajuće kontrole nad radom vještaka, izostanak postupaka za razrješenje u situacijama kada to zakon nalaže, kao i neblagovremene isplate za obavljene usluge. Problemi su dodatno otežani čestim sudskim postupcima za naplatu advokatskih i izvršiteljskih usluga, nedovoljno stručnjaka u određenim oblastima, te neravnomjernom raspodjelom poslova među vještacima“, navela je Popović Kalezić.
Ona je istakla potrebu za većom kontrolom i transparentnošću u radu vještaka, naglašavajući da bi zaštita državnih resursa i praćenje radnih sati uloženih u vještačenja morali biti prioriteti, posebno kada se posao obavlja unutar državnih institucija.
„Nepostojanje obaveze odazivanja na poziv pred nekom od komisija za etički kodeks, čak ni u slučajevima povreda pravila etičkog kodeksa, dodatno otežava situaciju. Ovo je ozbiljan propust zbog kojeg se CEGAS u kontinuitetu bavi pitanjem sistema sudskih vještaka, kako bi kroz konstruktivan pristup doprinijeli rješavanju problema u ovoj oblasti“, istakla je Popović Kalezić.
Izvršna direktorica CEGAS-a pomenula je istraživanje te NVO pojašnjavajući da je analiza CEGAS-a pokazala da je broj registrovanih vještaka velik, ali da samo mali broj njih aktivno obavlja vještačenja.
„Neujednačenost u obuci i podršci dodatno otežava rad, jer obuke uglavnom organizuju udruženja vještaka, u koja je učlanjen mali broj stručnjaka. Naš cilj je da kroz sistemsko uređenje rada sudskih vještaka i uvođenje kontrole doprinijemo transparentnosti, odgovornosti i unapređenju kvaliteta njihovih usluga“, zaključila je Popović Kalezić.
Generalni direktor Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde, Momir Jauković, istakao je potrebu za sveobuhvatnom reformom sistema sudskih vještaka, u okviru šire Strategije reforme pravosuđa za period 2024–2027. godine.
„Ministarstvo pravde u potpunosti prepoznaje značaj poboljšanja rada sudskih vještaka, što je prepoznato kao poseban operativni cilj u Strategiji, s akcentom na jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa“, kazao je Jauković.
Naglasio je da Ministarstvo već učestvuje u radu komisije za vještake, gdje ima svog predstavnika, kao i da je kroz dugogodišnje praćenje stanja uočeno više nedostataka koji zahtijevaju hitne promjene.
„U Strategiji reforme pravosuđa jasno su naznačene aktivnosti koje su obuhvaćene akcionim planom za period 2024–2025, a koje se odnose na poboljšanje pravnog okvira kroz izmjene Zakona o sudskim vještacima. Izmjenom zakona nastojimo adresirati sve probleme na koje su ukazali stručnjaci, kako bismo obezbijedili održivo i dugoročno rješenje“, rekao je Jauković.
Kazao je da je u narednom periodu planirano osnivanje radne grupe koja će raditi na izradi izmjena i dopuna postojećeg zakona, uz aktivno učešće predstavnika sudova, tužilaštva, Ministarstva pravde, kao i udruženja sudskih vještaka.
„Vjerujem da će rezultati ove studije i svi doprinosi na ovom skupu značajno pomoći u identifikaciji ključnih problema i iznalaženju novih rješenja koja će unaprijediti rad sistema sudskih vještaka“, zaključio je Jauković.
Državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, Snežana Šišević, naglasila je važnost uloge sudskih vještaka u procesu donošenja presuda, ističući da gotovo u svakom predmetu ima potrebu za njihovim angažovanjem.
„Gotovo svaki predmet u kojem radim uključuje ili zahtijeva angažovanje vještaka“, rekla je Šišević, dodajući da je to segment rada pravosuđa koji se ne može zanemariti.
Prema njenim riječima, ključna pitanja su kako kvalitet, tako i etičnost rada vještaka.
Šišević je istakla da se vrlo često daje prilika novim vještacima, ali da njihovi prvi angažmani zahtijevaju posebnu pažnju i provjeru da bi zaslužili povjerenje za buduće slučajeve.
„Pružamo priliku novim vještacima, ali oni moraju zaslužiti povjerenje kako bi u narednim predmetima mogli biti angažovani sa sigurnošću u njihov rad“, objasnila je Šišević.
Ukazala je i na važnost ocjenjivanja rada vještaka, navodeći da je sadašnji sistem površan i da bi ocjene trebalo obavljati češće.
„Mislim da ocjena rada vještaka mora biti detaljnija i češća, jer svaki naš angažman sa vještakom ostavlja značajan utisak koji dijelimo interno, kao preporuku ili upozorenje za buduće saradnje“, kazala je Šišević.
U pogledu etičnosti vještaka, Šišević je istakla da se većina predmeta zasniva na nalazima i mišljenjima vještaka i da je od suštinskog značaja da oni pokažu visok nivo stručnosti i etičkog ponašanja.
„Kada angažujemo vještaka, potrebno je da se uvjerimo u njegovu etičnost, jer to direktno utiče na kvalitet predmeta. Iako brzina postupaka igra važnu ulogu, ona nikada ne smije biti na štetu kvaliteta“, istakla je Šišević.
Pojasnila je da izmjene Zakona o državnom tužilaštvu uključuju mogućnost pokretanja disciplinske odgovornosti u slučajevima kada se vještaci ne pridržavaju zakonskih obaveza, što predstavlja dodatni korak ka unaprjeđenju odgovornosti i kvaliteta njihovog rada.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici, Željka Jovović, ukazala je na važnost osnivanja strukovnog udruženja ili komore sudskih vještaka, što bi, kako smatra, unaprijedilo kvalitet rada i efikasnost pravosuđa.
„Ovo pitanje saradnje sa vještacima je ključno za rad suda, budući da trećina odlaganja postupaka ima veze s radom vještaka", navela je Jovović.
Istakla je da trenutna praksa pokazuje značajne probleme u angažovanju vještaka, uključujući njihov kvalitet rada i etičke standarde.
„Posebno zabrinjava činjenica da je samo 30 odsto vještaka uključeno u udruženja, dok preostalih 70 odsto djeluje samostalno. Ovo ne samo da utiče na kvalitet rada, već i na mogućnost komunikacije i kontrole njihovih angažmana“, rekla je Jovović.
Bonus video:
