Vršnjačko nasilje prisutno je među djecom, a dobrom edukacijom i prevencijom, i združenom akcijom cijelog sistema može se stati na kraj toj negativnoj pojavi, poručeno je na konferenciji povodom Međunarodnog dana djeteta.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković rekao je na konferenciju „Reci NE nasilju“ da se nasilje nad djecom ne može opravdati.
"Nasilje nad djetetom u bilo kom obliku pokazuje djetetu da je nasilje prihvatljivo i time se održava ciklus nasilja. Djeci žrtvama je potrebno pružiti efektivnu mogućnost da govore o svojim iskustvima i uključujući ih u najvećoj mogućoj mjeri u formiranje reakcije na nasilje koje su pretpljela, ne samo zbog njihovog najboljeg interesa, već zato što to može doprinijeti shvatanju posledica nasilja nad djecom", poručio je Baković.
Kako je rekao, nasilje nad djecom u Crnoj Gori se značajno ne razlikuje u odnosu na države u okruženju.
"Škola, kao mjesto gde djeca organizovano zajedno provode najviše vremena u toku dana, treba da preuzme primarnu ulogu u prevenciji i zaštiti djece od nasilja. Najbolji rezultatati se mogu postići ako se u školi njeguje atmosfera uvažavanja, razumjevanja i tolerancije«, kazao je Baković na konferenciji koja je održaba povodom 20. novembra, Dana donošenja UN Konvencije o pravima djeteta.
Prema njegovim riječima, Zaštitnik je putem pritužbi a i kroz aktivnosti koje su podrazumijevale neposredan rad sa učenicima osnovnih škola primijetio sve aktuelniji problem vršnjačkog nasilja.
"Prisutnost vršnjačkog nasilja i sve više pritužbi učenika na nasilje koje se dešava u školi i lokalnoj sredini navodi na zaključak da je pojava nasilja među ili nad djecom u porastu ili su možda djeca slobodnija da govore o tome i prijavljuju nasilje", ocijenio je Baković.
On je naglasio da taj problem zahtijeva adekvatnu i udruženu reakciju prosvjetnih radnika i stručnih saradnika škole, sa jedne i roditelja sa druge strane, kao i uključivanje organa starateljstva, zdravstvenih ustanova i organa pravosuđa, u cilju što uspješnije prevencije vršnjačkog nasilja.
"Na osnovu postupanja po pritužbama može se zaključiti da je nasilno ponašanje među vršnjacima prisutno i u osnovnim i u srednjim školama i odlikuje se elementima i fizičkog i psihološkog nasilja, a ispoljava se na različite načine", kazao je Baković.
On smatra da je neophodno i konstituisanje tima za zaštitu djece od nasilja u svakoj školi, kako bi se na problem odgovorilo na adekvatan i konstruktivan način.
"Pozivam sve nadležne ustanove i organe da preduzmu mjere i radnje koje će biti usmjerene na prevazilaženje problema i stvaranja sigurnog i bezbijednog okruženja za djecu, kako u školama tako i u lokalnoj zajednici", zaključio je Baković.
Zlatni savjetnik Ombudsmana iz kolašinske Osnovne škole "Risto Manojlović", Jana Rakočević, smatra da je vršnjačko nasilje prisutno među djecom i da je veliki problem u Crnoj Gori i svijetu.
"Postoji mnogo oblika nasilja a ni na jedno od njih ne smije se reagovati ćutranjem, Vršnajčko nasilj je mnogo prisutno među djecom", ocijenila je Rakočević.
Kako je nevala, obično su žrtve nasilja djeca koja su povučena, stidljiva, osjetljiva, koja se plaše da prijave nasilnika, dok su nasilnici djeca koja demonstriraju silu da bi se na taj način osjetili moćnijim, a nerijetko misleći da su stekli popularnost.
"Da bi se vršnjačko nasilje, kao jedna negativna pojava među djecom, suzbila ili svela na najmanju moguću mjeru, potrebno je da roditelji i staratelji više razgovaraju sa svojom djecom o ovom problemu i da oni budu prvi koji bi primijetili promjene u ponašanju svoje djece", rekla je Rakočević.
Zlatni savjetnik Ombudsmana iz Srednje stručne škole u Pljevljima, Miljan Lončar, kazao je da se nasilje može dogoditi bilo kad i bilo gdje – u školskoj klupi, parku ili igraonici, ali čak i dok za kompjuterom sjede u svojim sobama.
On je savjetovao svoj djeci da prijave nasilje samo osobama kojima vjeruju.
Lončar je rekao da je nasilje nad ili među djecom goruća tema u društvu, o kojoj treba češće i glasnije pričati, poručivši da djeci treba pomoć i podrška odraslih.
Ivona Krivokapić, najmlađa zlatna savjetnica, kazala je da i njena generacija zna da prepozna nasilje.
"Mislim da bi djeca morala u svom okruženju imati osobe u koje imaju povjerenja- razrednu, nastavnika, pedagoga, psihologa ili bilo koga kome se mogu obratiti za pomoć«, navela je Krivokapić.
Ona je na osnovu ankete koju je sprovela sa drugarima primijetila i da nekada nastavnici djecu nazivaju pogrdnim imenima što djeca rijetko prijavljuju, ali doživljavaju kao vid psihičkog nasilja.
Zamjenica Zaštitnika za oblast prava djeteta Snežana Mijušković kazala je da je početak rješavanja problema svjesnost da problem postoji.
Ona je podsjetila da je u izlaganju djece istaknuta potreba povezivanja različitih struktura društva i stalna edukacija stručnjaka koji pomažu djeci, navodeći da je uloga roditelja i porodice i njihova saradnja sa institucijama od neprovjenjive važnosti.
"Uloga roditelja i porodice i njihova saradnja sa institucijama je od krucijalne važnosti", zaključila je Mijušković.
Bonus video:
