Suspenzijama i smjenama u pojedinim šumarskim upravama problem u crnogorskom šumarskom sektoru neće biti riješen, jer je on sistemski, a jedan od načina njegovog rješavanje je odustajanje od sadašnjeg koncesionog sistema gazdovanja šumama, navode sagovornici "Vijesti", upućeni u problematiku.
Od kako je Albanija uvela desetogodišnju zabranu sječe šuma, problemi sa drvom u Crnoj Gori, prije svega ogrjevnim, ove jeseni eskalirali su do neslućenih dimenzija. Šume su sada na udaru sječe kao nikada prije, zarad brze zarade grupe ljudi koji ih nemilice uništavaju.
Koncesionari se sve više orijentišu na izvoz i, umjesto da kubik drveta prodaju po maksimalnih 35 do 38, bez problema ga prodaju i do 90 eura u Skadru. Ponuda ogrjevnog drveta na domaćem tržištu je, zato, sve manja, ali se na crnogorskim drumovima mogu vidjeti čitavi konvoji kamiona koji, često pretrpani i sa neregularnom dužinom trupaca, odlaze preko granice.
Standardni problem je bespravna sječa, a da je ona široko rasprostranjena pojava u crnogorskim šumama, dokaz je i izvještaj o zdravstvenom stanju šuma za 2015. godinu, koji je prezentovan na sjednici Vlade početkom oktobra.
U tom dokumentu se navodi da je prošle godine u državnim šumama bez dozvole posječeno 4.515 kubnih metara drveta. Lider po količini bespravno posječene šume je Rožaje sa 1.744 kubika. Slijede Kolašin (991), Plav (461), Berane (276) i Bijelo Polje (224). Navedeno je da je podnijeto 278 krivičnih i sedam prekršajnih prijava. Najviše krivičnih prijava podnijeto je u Kolašinu (94), i Rožajama (33). Slijede Berane sa 22 prijave i Podgorica sa 24.
Zabrinjava činjenica da je, u odnosu na podatke iz izvještaja za 2013. godinu, bespravna sječa u nekim opštinama enormno povećana. U Rožajama je, na primjer, 2013. godine bespravno posječeno 149 kubika, ili 12 puta manje nego 2015. godine.
Prema podacima iz Izvještaja, zbog bespravne sječe u državnim šumama 2015. godine, u Pljevljima je podnijeto 13 krivičnih i jedna prkršajna prijava, a nelegalno je posječen 91 kubik. U Rožajama su podnijete 33 krivične i dvije prekršajne (posječeno 1.744 kubika), Beranama 28 krivičnih (276 kubika), Plavu 10 krivičnih (461), Bijelom Polju 25 krivičnih (224), Kolašinu 94 krivične i dvije prekršajne (991 kubik), Andrijevici 15 krivičnih (123), Plužinama sedam krivičnih (108), Šavniku, četiri krivične i jedna prekršajna (64), Podgorici 24 krivčne (145), Nikšiću 12 krivičnih i jedna prekršajna (107), Mojkovcu 12 krivičnih (167) i u i u Kotoru jedna krivična prijava za posječenih 14 kubika drveta. Ukupno 278 krivičnih i sedam prekršajnih prijava.
"Prodaja kradenog drveta i ogrjevnog i tehničkog, postala je normalna pojava na koju niko ne reaguje. Kradeno ogrjevno drvo se prodaje svuda, dovozi se na kućnu adresu ili se prodaje na javnim površinama bez bojazni da će neko odgovarati za pljačku prirodnog blaga", kazao je predsjednik Ekološkog društva "Breznica" Milorad Mitrović.
Najveća malverzacija u crnogorskum šumarstvu, po njemu, radi se fiktivnim pretvaranjem ekstra klase četinara u stabla određena za sanitarnu sječu.
Najveći koncesionar na sjeveru je "Pelangić trade" iz Bijelog Polja, a najveće primjedbe na ponašanje koncesionara odnosile su se na kompaniju "Vektra Montenegro", odnosno "Vektra Jakić", koja je 2007. godine kupila i "Impregnaciju drveta" u Kolašinu i osnovala firmu "Vektra Nord". Iz NVO "Breznica" više puta su upozoravali na pogubnost načina, na koji "Vektra Jakić" gazduje pljevaljskim državnim šumama. Istraživanja te NVO su pokazala da na području planine Ljubišnje, gdje se nalazi najkvalitetnija šuma, višegodišnja nebriga, izostanak sanitarne sječe i zaštite od požara i drugih zaštitnih mjera, uzima svoj danak. Kako se navodi u izvještaju, ogromne šumske površine nestaju, jer se razne bolesti drveta šire, a najkvalitetnija stabala smrče suše. Uz koncesiju na tri decenije i povlaštene cijene drveta, od oko 13 eura, kompanija je preuzela obavezu da obavlja pošumljavanje, izgradnju i održavanje šumskih puteva, kao i da štiti šumu od požara i šumskih bolesti.
Direktor Centra za razvoj Durmitora Darko Stijepović navodi primjer preduzeća "Trudbenik" koje je lani obezbijeđivalo bukovo drvo za ogrjev, za dio stanovništva sela Opštine Žabljak kojem ogrjev obezbjeđuje Uprava za šume, i za to je dobilo u zamjeni 4.500 kubika iz šuma Tmora.
"To je najkvalitetnija crnogorska šuma, laka za izvlačenje i sva pored puteva gdjee mogu prići šumske mašine pa je i zarada brza i velika. Ako se 4.500 kubika samo proreže u dasku, po cijeni od 120 eura po kubiku, dobija se suma od 540.000 eura. Ako se 4.500 podijeli sa sedam kubika, koliko ima pravo da dobije jedno seosko domaćinstvo koje živi na granicama šuma Uprave, onda ispada da Uprava subvencioniše 643 domaćinstava na granicama svojih šuma u Opštini Žabljak. Ako pretpostavimo da jedno domaćinstvo ima četiri člana onda ispada da na seoskom području, u deset praznih sela, na ivici kanjona Tare, živi 2.574 stanovnika. Cifre su bezobrazno naduvane jer cijela Opština Žabljak nema toliko stanovnika a kamoli pusta sela na granicama šuma Uprave za šume", kazao je Stijepović.
On tvrdi da "takozvani ogrjev" služi samo za šverc jer broj domaćinstava koji ga koriste ne prelazi 15 odsto, a samo stanovništvo koje živi u seoskim područjima ima pravo da ga dobija po povlašćenim uslovima. "U Opštini Žabljak stanovništvo u selima je praktično nestalo. Tu uskače neko i nudi da otkupi ogrjev koji staračka domaćinstva ne mogu da iskoriste. To se sve pretvara u preprodaju i kupac drvo otprema vani. Ako je cijena ogrjeva 15 eura po kubiku, za sječu, izvlačenje i transport je po pet eura po kubiku tako da domaćinstvo koje dobije šumu za ogrjev svaki kubik drvne mase košta po 30 eura. Eksploatator otkupi od „stanovnika“ lažni ogrjev, tj. tehničko drvo na panju, sam uradi ostalo, i izveze neobrađenu sirovinu. Nakon rezanja u običnu dasku cijena drveta dostiže 120 eura po kubiku (190 eura na stovarištima u Podgorici) Ako to pomnožimo sa 4.500 m3 dobijamo fantastičnu sumu od 540.000. Ako znamo da je takva situacija u svim sjevernim opštinama onda se radi o milionskim ciframa. Lokalno stanovništvo argatuje kao jeftina radna snaga i plaćeno je za fizikalisanje najnižu moguću cijenu - ako koncesionar i to ne izbjegne i dovede šljakere iz Bosne", kazao je Stijepović.
On je naveo i primjer projekta drvoprerade u Žabljaku, vrijedan 1.350.000 eura, koji je dobio "Pelangić trejd".
"Do sada uložena sredstva ne mogu preći 150.000 eura, a investitor je već dobio državnu pomoć od 600.000 eura. Ovoliko novca dovoljno je da svaki stanovnik opštine Žabljak ima mjesečnu platu od 300 eura za cijelu godinu", kaže Stijepović i navodi da je favorit Ministarstva dobio koncesije na Žabljaku za 17.000 metara kubnih šumskog bogatstva.
Stijepović smatra da Pelangić trejd ne može izrezati dobijenu šumu sa postojećim mašinama, te da je jasno da je neće ni rezati, već samo izvoziti posječeno drvo."Pelangić trejd je 17 eura po metru kubnom dobio na panju, a prodaja mu je po 60 eura. Zarada 100 odsto. Ako preradi sirovinu u dasku, onda je to 120 eura po metru kubnom. Zarada 400 odsto. Nedavno je dobio još 17.000 metara kubnih u šumama opštine Žabljak, po cijeni od 17 eura za metar kubni. Drugi ponuđač je dobio 7.000 metara kubnih po cijeni od 32 eura po metru kubnom. Ekstraprofit "Pelangića" je 15 eura po metru kubnom, odnosno 255.000 eura u odnosu na drugog ponuđača. Ako dobije koncesije na 15 godina, a hoće, to je 4.000.000 eura ekstraprofita samo na razlici u cijeni. Jasno je da je u pitanju igranka u režiji šumske mafije. "Pelangić" nije imao ranije koncesije u šumama opštine Žabljak. Bilo bi zanimljivo saznati zašto", kazao je Stijepović.
Potpredsjednik Vlade Milorad Vujović je rekao da su tačne konstatacije da je ovaj problem sistemske prirode, ali nastale višemilionske štete u ovoj oblasti uslovljene su i nesavjesnim upravljanjem.
On je zatražio od Upravne inspekcije i Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta Uprave policije da sprovedu kontrolu rada Uprave za šume. Ozbiljan propust u radu Uprave moguće predstavlja nepoštovanje odredbi Zakona o koncesijama koje se odnose na obračune za koncesione naknade, praćenje i kontrolu izvršavanja ugovorenih obaveza iz ugovora o koncesiji, kao i ne vođenje računa o obavezama koncesionara. Od Upravne inspekcije zatraženo je da se utvrdi da li su preduzimane potrebne i pravovremene mjere na zaštiti javnog interesa, kao i da li su evidencije o plaćanjima koncesionih naknada vođene analitički po pojedinim koncesionarima, evidentirane po hronološkom redu i po pravilima urednog knjigovodstva. Koncesionari su, kao svoj najveći problem, isticali da rješavanje njihovih zahtjeva za umanjenje koncesionih naknada i kriterijumi obračuna koncesija u ugovorima nijesu usklađeni sa Zakonom o šumama. Čak se pretpostavlja da su izmjene ugovora o koncesijama i smanjivanje obaveza koncesionara vršene bez saglasnosti Vlade.
Od Uprave policije Vujović je zatražio da se utvrde razlozi neefikasnosti i neažurnosti u rješavanju naplate koncesionih naknada, nepostupanja u skladu sa pravilima postupka za organizovanje javnih poziva za korišćenje šuma i nevođenja propisanih evidencija.
Propusti kod korisnika šuma ujedno su i propusti Uprave
Iz Uprave za inspekcijske poslove „Vijestima“ je saopšteno da je jedan od problema sa kojima se susreću šumarski inspektori to što za nepoštovanje Zakona o šumama i podzakonskih akata od strane organa državne uprave koji gazduje i upravlja šumama, nije propisana kaznena mjera.
Problem je, kako navode, i što su propusti kod korisnika šuma ujedno i propusti Uprave za šume jer se ne preduzimaju mjere u sprovođenju Programa gazdovanja šumama „Izostao je i nadzor od strane Uprave za šume nad radom koncesionara (kontrola realizacije ugovora i preduzimanju mjera prema izvođačkom projektu vrši nadležni organ uprave, član 76 Zakon o šumama)“, saopšteno je iz inspekcije. Inspekcija se najčešće susreće i sa sljedećim problemima: Uprava za šume ne donosi planski dokument za privatne šume, ne realizuje se ugovorena drvna masa u planiranom roku od koncesionara zato što se šume u državnoj svojini daju na korišćenje u drugoj polovini godine na godišnjem nivou, doznaka stabala za sječu ne završava se u predviđenom roku, nedostatak čuvara šuma, u pojedinim područnim jedinicima Uprave ne vrši se tehnički prijem odjeljenja nakon završenih radova, dok korisnici šuma i izvođači radova u šumi ne posjeduju licencu za obavljanje stručnih poslova u šumarstvu.
U Odsjeku za šumarstvo, lovstvo i zaštite zaposleno je 11 inspektora i glavni inspektor: tri inspektora za Podgoricu, Danilovgrad, Cetinje i sve primorske opštine, jedan za Nikšić, Plužine i Šavnik, jedan za Pljevlja i Žabljak, jedan za Mojkovac i Kolašin, jedan za Bijelo Polje i tri inspektora za opštine Berane, Rožaje, Petnjicu, Andrijevicu, Plav i Gusinje.
Podnijeto 30 krivičnih prijava
Šumarska inspekcija je u prošloj i do 1. oktobra ove godine podnijela 30 krivičnih prijava, 41 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i izdala 92 prekršajna naloga u iznosu od 50.400 eura.
„Osim bespravnih sječa bilo je i drugih nedozvoljenih radnji: ne poštuju se odredbe iz Izvođačkog projekta od strane korisnika šuma u dijelu izvlačenja šumskih sortimenata, predviđena je kombinovana metoda (traktor i zaprega/animal), zatim, traktori bez potrebe izlaze sa traktorskih vlaka i čine štetu podmlatku i rubnim stablima pored vlaka, pomjeranje šumskih sortimenata bez prethodnog prijema istih, promet i skladištenje šumskih sortimenata bez propisane dokumentacije i izgradnja šumskih saobraćajnica bez projektne dokumentacije“, kazali su iz inspekcije.
Fetić: Preispitaćemo sistem koncesija, inspekcija i MUP da se aktivnije uključe oko kontrole izvoza
Direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Adem Fetić kazao je “Vijestima” da je Ministarstvo poljoprivrede već pripremilo inicijativu da se preispita sadašnji sistem dodjele koncesija.
“Jasno da u postojećem modelu korišćenja šuma nešto treba mijenjati. Zakon o šumama daje mogućnost uvođenja podizvođača na radovima sječe i izvlačenja drvnih sortimenata i njihove prodaje na kamionskom putu. Ali, za to nijesu stvoreni uslovi, jer je bilo potrebno obezbijediti budžetska sredstva za plaćanje tih radova i regulisati pitanje održavanja saobraćajnica. Smatram da treba pristupiti sukcesivnoj promjeni modela formiranjem agencije ili javnog preduzeća koje bi se bavilo gazdovanjem državnim šumama. U svakom slučaju, ovo pitanje treba što prije dobro analizirati i utvrditi realne pretpostavke uz praćenje iskustava Slovenije koja je to već učinila”, kazao je Fetić .
Kakvo je sadašnje stanje šuma u Crnoj Gori i koliko je to stanje promijenjeno u odnosu na prethodni period.
Stanje šuma i pored slučajeva devastacije, pokazuje da ovaj resurs nije u stanju ugroženosti. To potvrđuju podaci Nacionalne inventure šume iz 2011. Obraslost Crne Gore šumama je skoro 60 odsto. Međutim, izazov koji još postoji je poboljšanje unutrašnje strukture šuma. Takođe, zdravstveno stanje šuma je mjestimično narušeno. Na području pljevaljskog šumskog područja identifikovan je proces sušenja šuma na čijem sprečavanju širenja se preduzimaju sve neophodne mjere. Ovaj problem nije specifičan samo za Crnu Goru, već je to česta pojava i u zemljama regiona, pa i cijeloj Evropi.
Ovih dana su aktuelne suspenzije u pojedinim Upravama. Da li stoji tvrdnja da su državi nanesene višemilionske štete, koje su uslovljene i nesavjesnim poslovanjem? Koje su to nepravilnosti nađene?
U ovom momentu ne raspolažem podacima o visini štete. Tamo gdje su izvršene kontrole postoje podaci, pojedinačno po počiniocima i pokrenuti su odgovarajući postupci. U područnoj jedinici Rožaje, u gazdinskoj jedinici "Bać-Besnik", komisijskom kontrolom utvrđene su nepravilnosti. Pokrenute su mjere odgovrnosti i ti postupci su u toku. U slučajevima gdje su od strane nadležnih komisija Uprave za šume i šumarske inspekcije utvrđene nepravilnosti i gdje je uočena upotreba falsifikovanog šumskog žiga, pokrenute su mjere disciplinske i krivične odgovornosti. Takođe, po izvještaju Komisije Ministarstva pokenute su mjere disciplinske odgovornosti protiv službenika Uprave za šume za nepoštovanje odredbi Zakona o šumama i radnih obaveza. Podaci iz izvještaja Uprave za šume za 2015, govore da je za bespravne sječe u privatnim šumama predato 207 prekršajnih i 35 krivičnih prijava, dok je za bespravne sječe i uzurpacije u državnim šumama predato sedam prekršajnih i 278 krivičnih prijava. Na poslovima zaštite angažovano je preko 200 lugara i preko 100 inženjera i tehničara. Među njima ima onih koji su svojim nezakonitim ili nestručnim radnjama, uz zloupotrebu statusa, nanijeli ogromnu štetu ugledu i autoritetu onima koji rade i obavljaju obaveze časno i pošteno. Ne smatram da u sektoru šumarstva vlada haos, već da se radi o pojedinačnim slučajevima zloupotrebe i kršenja propisa, i da su, tokom poslednjih nekoliko godina, napravljeni značajni pomaci na polju uvođenja reda u prometu drvnih sortimenata. To se najbolje ogleda u preduzetim mjerama u cilju zaustavljanja izvoza trupaca, koji je drastično smanjio odliv.
Aktuelna je priča i o izvozu drveta, prije svega ogrjevnog u Albaniju i u druge zemlje. Da li su ugroženi građani, jer se takođe tvrdi da će sve manje drveta za domaće potrebe, zbog zarade koncsionara koji se koncentrišu na izvoz.
U prethodnom periodu, zbog neadekvatne kontrole i praćenja prometa drvnim sortimentima, kao i zbog neadekvatne zakonske regulative, došlo je do značajnog odliva drvnih siortimenata. Nelegalan promet drvnim sortimentima ne se može u potpunosti kontrolisati sa jednog mjesta, već tu ulogu treba da imaju i druge institucije sa odgovoarjućim ovlašćenjima. Očito nedostaje zajednička aktivnost šumarske inspekcije i MUP kako bi se vršila obavezna kontrola transporta drvnih sortimanta. Podsjećam da je Ministarstvo poljoprivrede iniciralo izmjene i dopune Zakona o šumama, kojim su unaprijeđena rješenja evidencija i obaveza posjedovanja uvjerenja o porijeklu, kao i obaveze plaćanja posebnih naknada za izvoz drvnih sortimenata.
Pojedine NVO tvrde da dolazi do zloupotreba, kao što je pretvaranje trupaca iz državne šume u privatnu, i fiktivno pretvaranje zdravih stabala u sanitarnu sječu i sl.
Nijesu mi poznate takve pojave, mada ne isključujem takve mogućnosti. Znam da postoji potencijalna mogućnost da se pod formom ogrjevnog drveta izvoze trupci, iako pokušavamo da spriječimo i takve pojave. Nastavićemo još aktivnije kontrole i otkrivanje i procesuiranje nezakonitih i nelegalnih aktivnosti u šumarstvu. Očekujemo aktivnije uključivanje šumarske i tržišne inspekcije i MUP-a na suzbijanju ovih pojava. Nadam se, takođe, da ćemo uskoro naći adekvatan odgovor na već poremećene odnose tržišta ogrjevnog drveta kod nas i da neće na crnogorskom tržištu doći do nestašica.
Nelegalne aktivnosti postoje, potrebni konkretni dokazi
Fetić je na navode sagovornika iz teksta „Sijeku, izvoze i nikog se ne plaše“, kazao da ne želi da komentariše tvrdnje o postojanj „drvne ili šumske mafije“ jer, kako je naveo, zavisi ko šta pod tim pojmom podrazumijeva, ali je kazao da je tačno da postoje nelegalne aktivnosti protiv kojih se bore i u čemu im je potrebna pomoć i podrška državnih institucija i NVO sektora.
„Ta podrška i pomoć nije dovoljna samo u konstatacijama da postoji problem već i sa konkretnim ukazivanjem šta, gdje i ko, kako bi bile prepoznate zajedničke akcije i aktivnosti koje bi vodile istom cilju. Takođe od medija očekujemo saradnju na planu promovisanja pozitivnih primjera i ukazivanja na negativnosti, ali i vodeći računa da svoje greške ili navode bez provjere ili paušalne ocjene „sa ulice” blagovremeno isprave u što kraćem roku“, kazao je Fetić. On je kazao i da izvoz drvnih sortimenata u oblom stanju ni na godišnjem nivou u godini najvišeg izvoza nije iznosio koliko je navedenu za trećinu oktobra 2016.
Bonus video:
