Slijepi miševi se ne upliću u kosu, nisu slijepi i imaju divno krzno, nisu ljigavi. Zapravo su čiste životinje, tim riječima Vuk Iković i Marina Đurović iz Crnogorskog društva ekologa pokušavaju da razbiju neke od mitova o slijepim miševima, u koje mnogi vjeruju od malena.
U Crnoj Gori je do sada zabilježeno 29 vrsta šišmiša, odnosno četiri familije, a stručnjaci kažu da postoji mogućnost pronalaska još najmanje četiri do pet vrsta. Iako su najvrjedniji regulator brojnosti insekata - jedan slijepi miš za sat pojede čak 600 komaraca - o tim sisarima, koji u skoro nepromijenjenom letećem obliku postoje na Zemlji već više od 50 miliona godina, još se ne zna dovoljno. Ne samo u Crnoj Gori, već i na Balkanu.
Iz Crnogorskog društva ekologa navode da je mnogo istorijskih razloga zbog kojih slijepi miševi nisu proučavani u Crnoj Gori.
"Zbog toga danas i ne znamo njihovu tačnu rasprostranjenost", kažu u toj organizaciji, koja je nedavno, u saradnji sa kolegama iz regiona, objavila prvi broj časopisa "HYPSUGO - glasnik za istraživanje šišmiša Balkana". U Crnoj Gori, prvi primjerak slijepog miša, obični noćnik, pronađen je u Kotoru, 1890. Pronašli su ga italijanski istraživači.
"Od tada do danas, slijepi miševi su registrovani na oko 200 lokacija, što govori o oskudnosti podataka. Podaci o slijepim miševima (81 odsto) u Crnoj Gori su uglavnom novijeg datuma, sakupljeni tokom posljednjih 15 godina", kazao je "Vijestima" Iković.
On i Đurović navode da se ti podaci mahom odnose na obalno područje i Skadarsko jezero, jer su na tim lokacijama istraživanja najpristupačnija. Skadarsko jezero je, kako su kazali, ujedno i najznačajnije crnogorsko stanište za slijepe miševe - tu je 2015, tokom zimskog pregleda skloništa, nađena najveća poznata zimska kolonija jugozapadnog Balkana.
Prema riječima ekologa, slijepi miševi, sisari čija brojnost je najbolji prirodni indikator zdravlja životne sredine, u Crnoj Gori se mogu naći na svim nadmorskim visinama, od nula do 1900 metara.
Šišmiši koji se mogu naći u Crnoj Gori, jednako kao i drugi u Evropi, hrane se isključivo insektima - mušicama, komarcima, moljcima... A to znači da su i najvažniji regulatori brojnosti letećih insekata - jedan slijepi miš može da pojede do 600 komaraca za jedan sat.
"Preko 70 odsto svih vrsta slijepih miševa se hrani isključivo insektima. Ostale vrste se hrane voćem, nektarom i polenom, mesom (manjim sisarima, vodozemcima i ribama), kao i krvlju. U Evropi nema tih 'slijepih miševa vampira'. Zapravo, samo tri od preko 1.200 vrsta slijepih miševa u svijetu su 'slijepi miševi vampiri'. Mali slijepi miševi, izvorne vrste Južne Amerike, hrane se krvlju identifikujući toplo mjesto na koži (pretežno) stoke", navode ekolozi.
Upravo je njihova uloga regulatora brojnosti insekata i osnova za trajnu zaštitu slijepih miševa.
"Mnogi evropski slijepi miševi su veoma ugroženi, a neke vrste su izumrle u pojedinim zemljama", kazali su iz Crnogorskog društva ekologa.
Na gubitak staništa, skloništa i izvora hrane za slijepe miševe, utiče mnogo toga - krčenje šuma, sječa starih, šupljih stabala, zatvaranje pećina i gomilanje smeća u pećinama, gdje ljudi nerijetko slijepe miševe hvataju, rastjeruju i ubijaju... Na populaciju slijepih miševa utiče i kultivisanje zemljišta, isušivanje močvara, te povećana upotreba pesticida u poljoprivredi.
"Ti pesticidi ubijaju insekte, koji su glavni izvor hrane za slijepe miševe", upozoravaju ekolozi.
Osim poljoprivrednih, na populaciju slijepih miševa negativan uticaj ima i povećana količina pesticida u građevinskim materijalima, koji truju slijepe miševe koji se naseljavaju u tretiranim građevinama. Ti sisari su nerijetko i žrtve građevinskih radova, jer ljudi prilikom renoviranja stambenih objekata ili uništavaju njihova staništa, ili ubijaju te životinje...
Nesumnjivo često žrtve predrasuda i nerazumijevanja, slijepi miševi su u Crnoj Gori zaštićeni nacionalnim zakonodavstvom, od 1982. godine.
"To znači da je slijepe miševe zabranjeno uznemiravati, hvatati ili ubijati", upozoravaju ekolozi, napominjući da su, u cilju dalje zaštite tih jedinstvenih sisara, neophodna dalja istraživanja o stanju najugroženijih vrsta, kao i njihovih staništa i skloništa.
Patuljasti - najmanji šišmiš, najveći je “veliki večernjak”
Patuljasti slijepi miš je najmanja vrsta tog sisara koji je otkriven u Crnoj Gori.
Patuljasti slijepi miš je težak svega pet grama, a ima raspon krila od oko 20 centimetara.
Najveći slijepi miš u Crnoj Gori je evropski veliki večernjak, koji je težak oko 30 grama i ima raspon krila od oko 45 centimetara.
"Prilično je rijedak, a kod nas se može sresti u okolini Skadarskog jezera", kazali su iz Crnogorskog društva ekologa.
Zovite “slijepomišologe” ukoliko nađete šišmiša u vašem stanu
Slijepi miševi se najčešće sreću u pećinama, ali oni žive svuda oko nas - u šupljinama drveća, starim tvrđavama, pukotinama u zidovima, tavanima, podrumima, krovovima, kasetama od roletni...
Iz Crnogorskog društva ekologa savjetuju građane da, ukoliko shvate da su se slijepi miševi trajno naselili u nekom dijelu njihovog stambenog prostora, pozovu "slijepomišologe". Iković i Đurović su podijelili i nekoliko savjeta za "prvu pomoć", u slučaju bliskog susreta sa slijepim miševima.
"Kada vam slijepi miš uleti u sobu, najvažnije je da ne paničite, jer ćete ga tako uplašiti i dezorijentisati. Prozor ostavite ovoren, a svjetlo ugasite i izađite na sat iz prostorije. On će tada sam izaći napolje. Obično se to dešava tokom ljeta, kad oni najmlađi slijepi miševi ulijeću za mušicama koje se okupljaju oko svjetla", navode ekolozi.
Kao najbolju preventivu protiv tih sisara, oni savjetuju stavljanje mrežica za insekte na prozore.
Ekolozi upozoravaju da, ukoliko ste prinuđeni da iznemoglog ili povrijeđenog slijepog miša izbacite napolje, to ne činite nezaštićenom rukom.
"Slijepi miš će to shvatiti kao napad i i braniće se sitnim, ali oštrim zubima. Zaštite se pamučnom krpom ili rukavicama", kazali su ekolozi, dodajući da, ukoliko i dođe do ujeda, nema mjesta panici, jer ujed slijepog miša nije otrovan.
"Ujed nije otrovan, ali se ipak obratite ljekaru, jer i ujed slijepog miša, kao i svaki drugi, nekad može da se inficira ili iskomplikuje".
Bonus video:
