„Kao vječiti putnici davali smo inspiraciju mnogim piscima, ali najmanje smo dali inspiraciju da neko živi našim životom. Bilo da nas zovu Romi, džipsi, Sinti, zajedničko nam je to što smo uvijek nepoželjni onamo gdje smo“, kazao je novinar Senad Sejdović na tribini „Kulturna emancipacija romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori“, koju je u Nikšiću organizovala Koalicija NVO Romski forum za integracije.
Tribina je organizovana u sklopu „Romskog bala 2016“, koji će se održati krajem avgusta, a organizatori su željeli da osim izbora za najljepšu Romkinju organizuju i tribine kako bi pripadnici RE populacije mogli da nauče više o svom narodu, običajima, tradiciji i kulturi.
Prema riječima Sejdovića istraživanje o životu romskog i egipćanskog naroda u Crnoj Gori krenulo je '80-ih godina prošlog vijeka kada je dr Momčilo Lutovac, 1987.godine, objavio knjigu „Romi u Crnoj Gori“.
Tek dvije decenije kasnije, 2008, objavljena je knjiga etnološkinje Vesne Delić Rasulić „Otvorena vrata“. Obje knjige su rađene na osnovu terenskih, autentičnih istraživanja
Za Rome, koji su inače porijeklom iz Indije, vezane su, kazao je Sejdović, mnoge legende. Jedna od njih je da naziv gabelji potiče od malog naselja u Bosni, Gabela, gdje se naselio prvi par „nekih čudnih ljudi koji nijesu znali lokalni jezik, već su pričali jezikom koji niko nije razumio“. Od tog para nastali su, kaže legenda, i ostali Romi koje su nazvali gabeljima.
Migracija Roma iz Indije, prema riječima Sejdovića, išla je u tri pravca – preko Rusije su stigli čergari, kojih ima oko deset odsto u Crnoj Gori, druga migracija, '50-ih godina prošlog vijeka ekonomska migracija dovela je Rome sa Kosova, dok Ulcinj, Herceg Novi i Bara naseljavaju Romi koji su stigli iz Egipta. Prvi pisani dokumenti govore da su se Romi u Crnu Goru doselili u XVII vijeku, ali u manjem procentu, dok su u većem procentu došli '50- ih godina prošlog vijeka sa Kosova i to je 90 odsto RE populacije koja danas živi u Crnoj Gori. Manji broj čine Romi koji su se, kao izbjeglice i raseljena lica, doselili devedesetih godina prošlog vijeka.
„Romi imaju dvadesetak dijalekata. U Crnoj Gori se koristi jedan i to gurbetski, dok su u regionu u upotrebi tri–četiri dijalekta. U nekim djelovima je došlo do asimilacije, pa su Romi izgubili ne samo jezik, nego i identitet. Čim nemamo standardizovani jezik on se polako gubi“, kazao je Sejdović koji je član Romskog savjeta i koji je desetak godina angažovan i u civilnom sektoru.
Iako je obrazovanje pripadnika RE populacije u Crnoj Gori daleko od zadovoljavajućeg nivoa, ipak je pomak za protklih desetak godina vidlji.
„Kada sam počeo u civilnom sektoru na jednom seminaru nas je bilo dvadesetak Roma i Egipćana. To su bili svi oni iz cijele Crne Gore koji su završili srednju školu. Sada imamo preko 1.400 do 1.700 srednjoškolaca, pošto su u opticaju te dvije brojke, 22 studenta i po jednog magistranda i doktoranda. Mislim da je za deset godina civilni sektor bar nešto uradio“, kazao je Sejdović.
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva prošle godine je objavio prvi crnogorsko–romski / romsko– crnogorski rječnik a u njegovoj izradi, prema riječima Sejdovića, nije učestvovao ni jedan Rom iz Crne Gore.
„Ne sumnjam da je rađen u dovoljnom kvalitetu, ali ipak mislim da je u njegovu izradu trebalo da bude uključen i neko od Roma iz Crne Gore. Potrebno je da imamo rječnik. Jezik je živa materija i ovo je korak više ka standardizaciji“, kazao je Sejdović.
Iako se Romi i Egipćani razlikuju, prije svega po porijeklu i jeziku, kao i vjeri oni su, kako je kazao Sejdović, za ljude u Crnoj Gori, jedan te isti narod.
„Pokušali su razni pisci, naučnici, etnolozi da urade neke studije, da vide odakle smo, šta smo i ko smo. Mi znamo najbolje šta smo. Ali primjećujem da smo postali u trendu, zanimljivi smo. Da li zbog raznih projekata koji se rade ili su u pitanju drugi motivi ne znam“, kazao je Sejdović.
Prema njegovim riječima romski bal, koji je dio tradicije tog naroda, redovno se organizuje u svim zemljama okruženja, ali kako oni imaju više novca ta manifestacija traje i po desetak dana, a pored izbora za najljepšu Romkinju, održavaju se i okrugli stolovi, tribine, književne večeri.
Moderator je bio Ismet Kurti, dok je Jovana Ralević pročitala lursku legendu o Romima, o njihovom nastanku, ali i razlogu napuštanja Indije.
Galerija
Bonus video:
