Nacrtu strategije za bolje upravljanje ljudskim resursima u pravosuđu nedostaju ciljane vrijednosti i usklađenost sa ostalim ključnim dokumentima i propisima u toj oblasti, smatraju u Institutu alternativa (IA).
Iz te nevladine oranizacije su podsjetili da je donošenje posebne Strategije za upravljanje ljudskim resursima u pravosuđu predviđeno Programom rada Vlade za drugi kvartal ove godine.
Istraživač javnih politika u IA, Milena Milošević kazala je da ključni dio nacrta tog dokumenta – starteške smjernice, samo su načelno postavljene i ne sadrže ciljane vrijednosti kojima bi mogla da se prati uspješnost njihove primjene.
IA je u komentarima ukazao i na druge mjere za unapređenje upravljanja kadrovima, koji su okosnica i ukupne reforme pravosuđa, s obzirom na to da od integriteta i učinkovitosti sudija i tužilaca, ali i njihovih savjetnika, zavise i ukupni rezultati pravosudnih institucija.
„Preporučili smo usvajanje posebnih programskih budžeta za sudove i tužilaštva. Nacrt Strategije ispravno prepoznaje potrebu za raspodjelom budžetskih sredstava po sudovima, odnosno tužilaštvima“, rekla je Milošević.
U IA, kako je navela, smatraju da treba jasno definisati posebne programe za te potrošačke jedinice sa ciljevima i indikatorima koji bi omogućili praćenje rezultata tih institucija i ostvarivanje smjernica Strategije za upravljanje ljudskim resursima.
Milošević je kazala da je aktuelno razmatranje izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru pravi momenat da se ocijene i njegovi efekti na učinak zaposlenih u pravosudnim institucijama.
Osim što je uveo poseban dodatak za zaposlene koji rade na slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, taj Zakon je, kako je istakla, ukinuo platne razrede, a time i mogućnost napredovanja za službenički kadar.
„Ukoliko imamo u vidu tendenciju da se savjetnicima u pravosuđu daju veće ingerencije i više odgovornosti, onda problem praktične nemogućnosti za njihovo napredovanje treba takođe razmotriti i zauzeti stav o potencijalnim izmjenama zakonskih rješenja“, poručila je Milošević.
Prema njenim riječima, izuzetno je važno da Sudski savjet i Savjet za praćenje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa, prilikom usvajanja Okvirnih mjerila rada sudija i Srednjoročnog plana racionalizacije pravosudne mreže, imaju u vidu presjek stanja i smjernice iz nacrta ove Strategije.
„U suprotnom, može se desiti da imamo srodne a međusobno neusklađene dokumente. Zato je pitanje koordinacije primjene Strategije centralno pitanje od kojeg će zavisiti njeni rezultati“, ocijenila je Milošević.
Ona je kazala da je dobro rješenje da Savjet za praćenje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa bude nadležan za sprovođenje i ove Strategije. "Jer ovo tijelo ima cjelovit pregled povezanih reformi“.
Međutim, za kvalitet rada Savjeta je, kako smatra Milošević, neophodno da se njegovo članstvo proširi i na nevladin sektor.
Ona je ukazala da je u nacrtu Strategije zanemaren niz problema koji odnose na službenički kadar u pravosuđu, a mahom su rezultat nejasnih pravila i prevelike samovolje prilikom zapošljavanja ovog kadra.
Milošević je istakla da nekoliko slučajeva, na koje je IA naišao tokom monitoringa zapošljavanja i napredovanja u državnim organima, ukazuju na to da za određena radna mjesta u Tužilaštvu nije sproveden postupak provjere sposobnosti.
Bonus video:
