Kajakaški vid turizma, izuzetno popularan u Evropi i ekološki prihvatljiv, je vrlo zapostavljen na Tari, ocijenio je član Upravnog Odbora Kanu kluba Končar iz Zagreba, Ivo Piantanida.
On je rekao da su kajakaši kao mušterije izuzetno interesantni za lokalno stanovništvo.
“Oni ne dolaze jeftinim autobusima s vlastitom hranom, već dobro opremljenim autima, po navici su tehnički izvježbani istraživači i rado koriste sve lokalne ponude”, kazao je Piantanida agenciji Mina-business.
On je saopštio da članovi Kanu kluba Končar, s 68 godina tradicije, posjećuju Crnu Goru i rijeku Taru duže od 40 godina.
“Na crnogorskoj strani Tare imamo brojne poznanike i vrlo dobra domaćinska iskustva te se zbog toga redovno vraćamo u Crnu Goru, iako to zahtijeva prelazak dodatne granice”, dodao je Piantanida.
On je rekao da su nedavno ponovo bili s kajacima na Tari i drugim crnogorskim rijekama, jednim dijelom s kajakašima iz slovenačkih i njemačkih klubova.
“Tom prilikom smo saznali za niz novosti oko naplate veslanja po Tari na dionici od Brštanovice nizvodno, koje su u kombinaciji vrlo nezgodne regulacije pristupa rijeci i nikakvih usluga koje bi opravdale naplatu, rezultirale nepotrebnim neugodnostima za nas i sve druge veslače kajaka i raftinga koje smo sreli”, kazao je Piantanida.
Neki od problema su, kako je naveo, što je najavljen izuzetno skup ulaz na rijeku u od Brštanovice, 20 EUR po kajakašu s kompletnom vlastitom opremom.
“Prisutan je i kontinuirani problem na rampi kod Šćepanpolja koji otežava cirkulaciju veslačima u dane gužvi na granici, kao i loše stanje cesta i pristupa rijeci s mnogim odronima i opasnim mjestima za obična vozila”, upozorio je Piantanida.
On je dodao da to za posljedicu ima revoltiranost kajakaša klubova iz Slovenije, Njemačke i Hrvatske, od kojih mnogi vide vrlo jednostavno rješenje - ulazak na Taru sa strane Bosne i Hercegovine (BiH).
“Zbog ličnih izvrsnih iskustava i sad već tradicionalnog prijateljstva s domaćinima u Crnoj Gori, nama kao članovima kanu kluba Končar je želja da i dalje dolazimo na Taru s crnogorske strane. Nadamo se da će se promjeniti regulacija veslanja kajaka, kanua i raftova i na taj način zadržati turizam na Tari kao strateška opredijeljenost Crne Gore”, kazao je Piantanida.
On je podsjetio na neke od nacionalnih parkova i zaštićenih rezervata u zemljama Evropske unije (EU), gdje se realizuje veslanje po rijekama u njihovom sastavu i uspješno kombinuju dostupnost, sigurnost i održivost.
Piantanida smatra da je Crna Gora zemlja izuzetno lijepe i sačuvane prirode, strateški deklarisana razvojem prema turizmu.
“Rijeke su jedno od njenih najvećih blaga, čiste poput alpskih, ali u drugačijoj, južnomediteranskoj klimi. Dodatna prednost je relativno mali broj turista u brdsko planinskim predjelima”, rekao je Piantanida.
Prema njegovim riječima, iz perspektive turističkog korištenja rijeka, Tara je jedina službeno u upotrebi registrovanih agencija.
“Niz nepogodnosti opterećuju bolje korištenje rijeke. Većina pristupa je loš makadam, na svega nekoliko mjesta su table s opisom rijeke, info punktovi su vrlo rijetki, a cijene izlaska na vodu su puno više nego bilo gdje u Evropi”, kazao je Piantanida.
Trenutna pravila Tare definišu, kako je saopštio, “kaznu” od 80 EUR za svakog kajakaša koji želi ići od Splavišta niz rijeku, s tim da dodatno mora sam smisliti kako će vozilo prebaciti u Radovan luku za prenoćište i kasnije u Brštanovicu.
“Zašto nema minibusa prihvatljive cijene i poznate satnice, kao na primjer uz kanjon Ardeche u Francuskoj, gdje je besplatan, ili u Austriji uz gornju Muru gdje je voz za kajakaše i bicikliste šest EUR”, pitao je Piantanida.
S obzirom da kajakaši, kako je naveo, nikada ne putuju sami, cijena od 100 EUR za cijelu Taru za četiri osobe iznosi 400 EUR.
“To je cijena goriva i kampovanja jednu sedmicu u Alpima ili Korzici”, rekao je Piantanida.
On smatra da se na taj način nepotrebno odbija cijela populacija vrlo interesantnih turista, koji ne nose lošu masovnost, već veći kvalitet.
“Što je najgore, takvim propisima lokalnih vlasti ti isti turisti se tjeraju iz vlastite zemlje i od lokalnih domaćina preko granice u BiH. Jednom kada se kroz forume sportova na vodi proširi niz negativnih informacija i loših iskustava, crnogorska Tara će trajno doći na loš glas”, zaključio je Piantanida.
Bonus video:
