Potpisnici Deklaracije iz Budve zatražili su od Vlade i nadležnih institucija, nakon što je turska Doguš grupa predstavila crnogorskoj javnosti svoje planove oko ulaganja u budvansku marinu, da obezbijede uslove da planski i drugi dokumenti i ugovori budu transparentni i da se razvoj ili širenje Luke Budva ne planira mimo građana i bez konsenzusa o planskom održivom razvoju grada.
"S obzirom da se u gazdovanju njome do sada steklo mnogo osnova za sumnju da su odgovorni potpisivali štetne i nezakonite ugovore, molimo vas da razmotrite sva sporna pitanja ne produžite vrijeme njenog izdavanja, već da se ona ostavi građanima i Opštini Budva na upravljanje", navodi se u pismu koje ispred predstavnika Deklaracije potpisuju Božena Jelušić i Stevan Džaković.
Deklaraciju o zaštitu Budve potpisli su predstavnici Demokratske Crne Gore, Pokreta za promjene, Nove, Demosa, Građanskog pokreta URA, SDP, SNP, CDU, Liberalne partije, Građanske akcije, Inicijative "Budva 2020", Udruženja građana „Porat- Pizana“,NVO „Nezavisne građanske incijative“, Mjesne zajednice Stari grad, KSR „Širun“, Ekološkog društva Budva, KSR „Delfin“ i KSR „Tuna“.
Kako navode Jelušić i Džaković produžetak ugovora nije moguć bez novog tendera,a svako drugačije postupanje bi bilo organizovano kršenje zakona.
"U Luci Budva ne postoje iste okolnosti kao, na primjer u Tivtu, gdje je Porto Montenegro podignut na prostoru bivšeg Arsenala. Budvanska luka je integralni dio grada, koji je upravo i zbog nje i građana koji su je koristili i davali joj život, postala značajno turističko mjesto. Bilo kakve intervencije koje bi ovu okolnost prenebregle, značilo bi direktno ukidanje načina lokalnog života i privređivanja i radikalnu promjenu režima života grada. Uvjereni smo da je investitor, Doguš grupa, kao i mnogi prije njega u Budvi, bio tek djelimično informisan o svim okolnostima moguće gradnje marine.
Svakako nije mogao znati da od izdavanja Luke Budva u zakup, tačnije od 2001. godine, traju i nezakonite aktivnosti vezano za ovaj objekat od velikog lokalnog značaja. Zakupci u Luci su se mijenjali, a od prvog konkursa za prikupljanje ponuda nije bilo navedeno vrijeme za koje se daje u zakup Luka u Budvi, niti minimalna visina naknade koja se potražuje od učesnika konkursa, iako je to zakonska obaveza. Takođe su se neprekidno odvijale osnivačke promjene kroz koje je prošao zakupac , ali ne i ponuđač. Na taj način se omogućilo da se kupovinom i prodajom osnivačkih udjela zakupca koji nije i ponuđač mijenja stvarni korisnik javnog dobra, mijenja pobjednik konkursa i da se vrši promet , pravima i obavezama, nečim što osnivačima po zakonu ne pripada“, navode potpisinice Deklaracije.
Oni podsjećaju da odlukom Upravnog odbora JP Morsko Dobro iz 2007. godine, te aneksima Ugovora o Korišćenju Morskog Dobra sa MC Marina Budva, a vezano za produženje zakupa, stvorili su se uslovi za nelegalne građevinske radove na produženju Lukobrana u Luci - Pristaništu Budva.
"Umjesto granitnim kamenom ili betonskim „ježevima“, radi propusnosti i cirkulacije morske vode, lukobran je rađen krečnjakom, što je već sada uzrokovalo muljevitost dna i razoran uticaj na podmorski ekosistem. Pored toga, u ovom poslu nisu bila razgraničena vlasništva i nadležnosti lokalne samouprave i JP Morsko dobro, imajući u vidu da je Lukobran vlasništvo Opštine.
Potom se ministri Brajović i Gvozdenović, iako za to nema zakonskog osnova, odnosno nema planskog dokumenta za proširenjeLuke Budva i redukciju Slovenske plaže, stavljaju iznad institucija Države i njenih građana. Naime, ministri Branimir Gvozdenović i Ivan Brajović nisu mogli znati da će planski dokument koji se zove Prostorni plan priobalnog pojasa, predvidjeti ovolike kapacitete u zahvatu akvatorijuma Budve, ako oni nisu obrađivači plana i ako već unaprijed nisu imali namjeru da Luku i Slovensku plažu, koje pripadaju i građanima, prepuste zainteresovanom investitoru“, poručuju Jelušić i Džaković.
Prema njihovim riječima Budvi nisu potrebne nove Zavale i problematično upravljanje resursima u vlasništvu svih građana.
"Kao što je u više navrata istaknuto od strane Vrhovnog državnog tužioca, u Budvi je bilo teško realizovati bilo kakvu kvalitetnu investiciju. Izuzetak ne bi bila ni ova. Zbog toga pozivamo nadležne da se sa kvalitetnim i enomiranim investitorima isto tako i ponašamo, transparentno, odgovorno i dostojanstveno i prema njima i prema sopstvenoj Državi i građanima“, zaključuju potpisnici Deklaracije.
Bonus video:
