Predstavnici EU, SAD i stranih i domaćih ekoloških organizacija optužili su Vladu da nije ispoštovala dogovorene rokove i pozvali državu da Solanu što hitnije zaštiti na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Iz Vlade su, međutim, ustvrdili da su rokovi bili neralni, da će do zaštite sigurno doći, ali da bez proizvodnje soli i kvalitetne studije održivosti ne može biti ni kvalitetne zaštite.
Iako je, kako je ocijenjeno na Međunarodnoj konferencija o zaštiti Ulcinjske solane, ostvaren napredak, glavni ciljevi - zaštita i proglašenje Ramsar močvarnim staništem od međunarodnog značaja do kraja oktobra prošle godine, na koje se obavezalo Ministartvo održivog razvoja i turizma, nisu ispunjeni.
Osim toga, prema riječima zamjenika direktora Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Aleksandra Perovića, izostali su konkretni rezultati i u zabrani lova.
„Ministarstvo još nije dalo neophodnu saglasnost na Studiju zaštite Solane, koja treba da bude poslat Opštini, da bi se stavila na glasanje u lokalnom parlamentu. CZIP, „Birdlajf“ i „Euronatur“ to smatraju opstrukcijom i odugovalačenje zaštite. Podsjećam Vas i da od devet kriterijuma za upis na Ramsar listu Solana ispunjava šest, a dovoljan je samo jedan“, kazao je Perović, obraćajući se ministru Branimiru Gvozdenoviću.
Izvršni direktor Euronatura Gabriel Švaderer kazao je da se čulo mnogo objašnjenja zašto obaveze nisu ispunjene.
„Sva ta objašnjenje proizvode mnoga pitanja, a glavno je: da li ima političke volje da se Solana zaštiti. Mi nećemo prestati da skrećemo pažnju međunarodne javnosti“, kazao je Švaderer.
Ministar Gvozdenović je odbacio tvrdnje da se radi o opstrukciji, već o nerealnim rokovima, nedostatku kvalitetnih studija zaštite i ekonomske održivosti Solane i da će za to trebati „nekoliko mjeseci“ rada.
On je kazao da je osnova i zaštite i održivosti proizvodnja soli.
„Tačno je da je ostvarenje zaaključaka sa prošle Konferncije bila obaveza Ministarstva i da oni nisu u potpunosti realizovani, ali moramo se složiti da nisu stvoreni uslovi za njihovo ispunjenje. Iako je područje zaštićeno u praksi, formalno proglašenje nacionalne, kao preduslova za međunarodnu zaštitu, nije realizovano, jer treba da se temelji na studiji čiji kvalitet mora da bude na većem nivou. Niko nema osnova da prigovori takvom pristupu Vlade i za tako ozbiljnu stvar nekoliko mjeseci više ništa ne znači“, kazao je Gvozdenović.
On je naveo da dodatne analize treba da odrede izvore finansiranja kako bi se stvorila ekonomska održivost Solane.
„Bez proizvodnje soli nema zaštite Solane i ne znam zašto se to stavlja u drugi plan. Dajte nam najbolja iskustva, pomognite da dobijemo kvalitetnog partnera ko će proizvoditi so“, pozvao je Gvozdenović učesnike Konferencije
On je kazao da posebno treba naglasiti zabranu lova i pozvao NP i Opštinu na preduzimanje pojačanih mjera nadzora kako bi se izbjegla svaka nezakonita aktivnost u tom području.
Jovana Janjušević iz CZIP je kazala je da je situacja alarmantna, jer je prošle godine prebrojano oko 20.000, a prošle sedmice svega 4.350 ptica, za šta je glavni razlog pucnjava i krivolov.
Šef Delegacije EU Mitja Drobnič kazao je da Vlada treba da bude svjesna svoje odgovornosti za zaštitu tog vrijednog dijela evropske prirodne baštine.
„Iako su preduzeti neki početni koraci ovom jedinstvenom mjestu i dalje nedostaje status koji mu pripada. Države članice su uspjele da zaštite petinu teritorije EU kroz mrežu Natura 2000 koja predstavlja najveću mrežu zaštićenih područja na svijetu. Solana je takođe na listi potencijalnih Natura2000 staništa još od 2008. godine. Na području Solane ima 250 registrovanih vrsta ptica, koje predstavljaju oko polovinu registrovanih vrsta u čitavoj Evropi. Mi treba da radimo zajedno i spriječimo pretvaranje ovog evropskog bisera u pustinju. Treba da udružimo napore da spasimo ovaj jedinstveni lokalitet prije nego što posljednji flamingos odleti“, kazao je Drobnič.
I ambasadorka Njemačke Gudrun Štajnaker smatra da je previše dokaza da je to mjesto od izuzetnog, ne samo evropskog, već i svjetskog zanačaja i da se Solana jedino može spasiti dobijanjem statusa Ramsar područja.
„Teško mi je izabrati najljepše mjesto koje sam psjetila, ali Solana je sigurno jedno od najljepših. Ptice su indikator stanja životne sredine i to nije pitanje koje pogađa samo Crnu Goru, već i međunarodnu zajednicu“, kazala je ambasadorka SAD Margaret En Uehara.
Državna sekretarka Daliborka Pejović kazala je da se nadležne institucije nijednim pitanjem nisu intenzivnije, prilježnije i odgovornije bavile u posljednjih godinu, kao sa pitanjem Solane.
„Namjere su nam bile da ovaj dio procesa Solane učinimo apsolutno tarnsparentnim i to smo i dokazali. Solana je trenutno u stečaju, a to obavezuje na odgovornu analizu trenutne situacije. Sve što smo mogli preduzeti u proteklih godinu dana je preduzeto“, kazala je ona.
Pejovićeva je navela da će Solana biti prvo zaštićena na nacionalnom nivou, ali da za to treba vremena.
„Oni koji su bili obavezni da dostave Studiju zaštite u oktobru, dostavili su je Ministartsvu 21. decembra. Nakon toga, otvorili smo konsultativni proces. U istom slučaju, prije devet mjeseci kada smo zaštićenom proglasili ogroman dio teritor regionalnih parkova „Piva“ i „Komovi“, konsultativni proces je trajao godinu dana. Na našu sreću pomogla je kancelarija UNDP zato što je obezbijedila nešto što nam sada treba za Solanu, a to je ekonomska analiza prostora sa ekosistemskim uslugama, koja ne treba da nam posluži za ubiranje para, već samo i isključivo da bi taj prostor mogao biti održiv“, kazala je Pejović.
Bonus video:
