Položaj Roma i Egipćana u Crnoj Gori i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, a da bi se to stanje promijenilo potrebna je saradnja svih aktera sistema, uključujući predstavnike romske zajednice, ocijenjeno je iz Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Projekt menadžerka CEDEM-a Marija Vuksanović kazala je, u intervjuu za PR Centar povodo 8. aprila Svjetskog dana Roma, da analiza stanja koja je pripremljena u sklopu izrade nove Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2016 – 2020. pokazuje da položaj Roma i Egipćana u Crnoj Gori i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.
"Međutim, vidljivi pomaci su ostvareni u proteklih deset godina u oblasti inkluzivnog obrazovanja i suzbijanja segregacije u školama. Prema podacima Popisa iz 2011. godine, polovina od ukupnog broja djece romske i egipćanske populacije pohađa školu“, rekla je Vuksanović.
Ona je upozorila da manje od jedne trećine pripadnika romske i egipćanske populacije završi osnovnu školu, dok njih sedam odsto završi srednje obrazovanje.
"To je ipak ogromna razlika u poređenju sa 98 odsto, odnosno 86 pdsto kolika je stopa završetka osnovne, odnosno srednje škole među djecom većinske populacije. Poseban izazov svakako predstavlja i poboljšanje obrazovnih postignuća romske i egipćanske djece“, navela je Vuksanović.
Ona je podsjetila da od 2010. godine, CEDEM sprovodi istraživanja o etničkoj distanci i percepciji građana kada je u pitanju diskriminacija, a da su poslednje realizovali u novembru prošle godine, uz podršku Njemačke ambasade u Crnoj Gori.
"Nažalost, rezultati tog istraživanja pokazuju da se trendovi javnog mnjenja, kada je u pitanju diskriminacija, veoma sporo mijenjaju. Najregresivniji nalaz je da se na osnovu percepcije građana diskriminacija povećala za oko šest odsto u prethodnih pet godina. Građani i dalje percipiraju pripadnike romske populacije kao najugroženiju društvenu grupu kada je u pitanju rizik od najvećeg stepena diskriminacije“, istakla je Vuksanović.
Govoreći o pravima koja su najugroženija romskoj populaciji u Crnoj Gori, Vuksanović je navela da su nisko obrazovanje i nedostatak vještina, potpuno odsustvo političke reprezentativnosti i snažne predrasude prema Romima i Egipćanima su samo neki od problema sa kojima se suočava ta zajednica.
"Neophodno je, ipak, apostrofirati probleme u oblasti stanovanja, socijalne i zdravstvene zaštite i zapošljavanja. Na osnovu istraživanja Ministarstva za ljudska i manjinska prava od ove godine najveći broj Roma i Egipćana, oko 77 odsto, živi u segregiranim naseljima, dominantno u opštinama Podgorica, njih 57 odsto, Nikšić 11 odsto i Berane devet odsto“, ukazala je Vuksanović.
Kada je riječ o uslovima stanovanja, kako je dodala, podaci pokazuju da u neuslovnim objektima živi čak oko 60 odsto domaćinstava.
"Istraživanje CEDEM-a iz 2015. godine pokazuju da i dalje svega 30% romskih i egipćanskih porodica koristi materijalno obezbeđenje porodice, koje kao takvo čini gotovo 60 odsto prihoda romskih i egipćanskih porodica, jer drugih izvora prihoda nemaju. Iako imaju natprosječno veliki broj djece u domaćinstvima, gotovo 80% romskih domaćinstava ne prima dječiji dodatak“, podsjetila je Vuksanović.
Na planu porodične zaštite, kako je navela, posebnu pažnju treba posvetiti suzbijanju i kažnjavanju slučajeva nasilja u porodici čije su žrtve žene i djeca, kao i sprečavanju prisilnih maloljetničkih brakova.
"Nedostatak ličnih dokumenata i dalje otežava pristup potpunoj zdravstvenoj zaštiti. Stopa nezaposlenih među Romima je i dalje na visokom nivou, posebno među ženama - udio žena u ukupnom broju nezaposlenih Roma i Egipćana koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore iznosi 40 odsto“, upozorila je Vuksanović.
Ona je ocijenila da su do sada preduzete mjere i aktivnosti na planu unaprjeđenja položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori rezultirale veoma značajnim, ali ne dovoljnim promjenama.
"Iako su postignuti određeni rezultati u primjeni Akcionog plana Dekade u Crnoj Gori, Strategije za poboljšanje položaja RAE populacije u Crnoj Gori 2008-2012 i Strategije za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2012-2016, očekivani pomaci u pogledu poboljšanja sveobuhvatnog položaja romske i egipćanske zajednice kao kolektiviteta su izostali“, kazala je Vuksanović.
To je, kako je dodala, konstatovano i novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2016 – 2020.
"Kako bi se stvorili uslovi za održive rezultate, neophodno je da se primijeni integrativni pristup zasnovan na saradnji svih aktera sistema, posebno na učešću predstavnika same romske zajednice“, smatra Vuksanović.
Na pitanje koji su aktuelni projekti koje CEDEM sprovodi, a tiču integracije Roma, Vuksanović je podsjetila da se ta organizacija od svog osnivanja zalaže za poštovanje ljudskih prava, i aktivno djeluje na planu socijalne inkluzije Roma i Egipćana, a da e intenzivniji rad na tom planu započet je 2012. godine.
Ona je kazala da CEDEM trenutno sprovodi projekat koji se tiče obrazovne inkluzije Roma i Egipćana, a koji realizuje u saradnji sa Pedagoškim centrom Crne Gore, Enfantsom i partnerima sa Kosova, uz podršku Evropske unije kroz Program prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo.
"Projekat obuhvata nekoliko različitih komponenti, uključujući umrežavanje obrazovnih aktera, studijske posjete, istraživanje potreba korisnika projekta i jačanje kapaciteta nastavnog kadra za primjenu anti-diskriminacionih standarda u obrazovanju“, kazala je Vuksanović.
Bonus video:
