Biolog i predsjednik Naučnog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG) Vladimir Pešić nije obavijestio kustosa i upravu Prirodnjačkog muzeja Crne Gore da će grinje koje je otkrio smjestiti u toj ustanovi, kao ni da se nalaze kod njega.
On je u sedam naučnih radova, objavljenih u raznim naučnim časopisima od 2009. do 2015. godine, opisao 11 novih vrsta grinja i naveo da su holotipovi deponovani u Prirodnjačkom muzeju.
Ti navodi, međutim, nijesu tačni, jer je sam Pešić kasnije rekao da su ti materijali u Pešićevoj labaratoriji na Biotehničkom institutu.
Na interesovanje stranog studenta da pogleda nove vrste grinja, iz muzeja mu je odgovoreno da ih nemaju i da one nikada nijesu ni deponovane kod njih.
Biolog i kustos muzeja Marko Karaman kaže da je Pešić ovakvim postupkom doveo u zabludu potencijalne zainteresovane stručnjake:
“Po Zakonu o zaštiti prirode, autor je dužan da u Prirodnjački muzej Crne Gore deponuje holotip vrste koju je sakupio na teritoriji Crne Gore. S obzirom da gore pomenute novoopisane vrste potiču iz Irana, Tasmanije, Bornea, po zakonu nije dužan da deponuje pomenute holotipove... Međutim, nema ni razloga da navodi da su deponovani u Prirodnjačkom muzeju. Ovakvim postupkom dovode se u zabludu potencijalni zainteresovani stručnjaci koji bi željeli da pregledaju i uporede pomenuti materijal. Dodatno još što o tim navodima nije obavijestio ni kustosa u Zbirci beskičemnjaka, niti rukovodioca Prirodnjačkog muzeja“, kazao je Karaman „Vijestima“.
Pojasnio je da postoji procedura kojom se holotipovi deponuju u odgovarajućoj zbirci muzeja.
Pešić je ranije „Vijestima“ saopštio da “vjeruje“ da će Karaman potvrditi da su traženi materijali kod njega i da su kao takvi dostupni javnosti u njegovoj laboratorji. Karaman, međutim, tvrdi da, pored toga što nije znao da je Pešić naveo da se nove vrste grinja mogu vidjeti u muzeju, nije znao ni koje je vrste otkrio.
On kaže da zbog toga zainteresovanog studenta iz inostranstva nije ni uputio da materijale potraži kod profesora Pešića:
“Student koji mi se obratio je samo naveo latinska imena vrsta, bez drugih podataka. Iz tog razloga nisam ni znao da je pomenute, tražene vrste, opisao kao nove za nauku upravo gospodin Pešić.“
Pešić je ranije pojasnio da nije deponovao holotipove u muzej jer nemaju uslova da kvalitetno čuvaju materijale i da nemaju odgovarajućeg kustosa.
Karaman tvrdi da mogu da čuvaju holotipski materijal.
“Oni se čuvaju u epruveti, napunjenoj 70 odstotnim etil-alkoholom, a mogu se čuvati i u drugim rastvorima, u zavisnosti od procjene autora. Moja dužnost kao kustosa je da redovno provjeravam količinu tečnosti i po potrebi dopunjujem epruvetu...”, kazao je Karaman koji je takođe opisao dvije nove vrste mrava, čije holotipove čuva u Zbirci insekata Prirodnjačkog muzeja.
On je pojasnio da muzej nema zasebnog kustosa za Arachnide, jer tako nešto nije predviđeno sistematizacijom radnih mjesta, kao i da je nemoguće imati kustosa iz svake grupe beskičmenjaka kojih ima više nego svih ostalih životinjskih grupa zajedno.
Pešić: Obmana može biti samo ako sam izmislio podatke
Pešić smatra da nije obmanuo naučnu javnost kada je objavio da se 11 novih vrsta grinja, koje je opisao u naučnim radovima, nalaze u Prirodnjačkom muzeju, jer su oni dostupni javnosti.
“Obmana naučne javnosti može biti ako sam ja izmislio ili prepisao naučne podatke, ili da holotipovi ne postoje. Etički moje ponašanje bi bilo neprihvatljivo ako bi onemogućio nekog naučnika da pogleda ili prouči moj materijal. Čitava moja naučna kolekcija je dostupna naučnoj javnosti i nalazi se na Studijskom programu Biologija (sa druge strane Morače u odnosu na Prirodnjački muzej) tako da nema ni obmane ni neetičkog ponašanja. Do sada nijednom naučniku koji je pokazao želju da pogleda tipski material i moju kolekciju to nije bilo onemogućeno“, napisao je Pešić u reagovanju.
Najavio je da će, uzevši u obzir veliko interesovanje laičke javnosti za njegov rad, svake prve srijede u mjesecu zainteresovani građani moći u njegovoj labaratoriji da vide njegovu kolekciju holotipova i saznaju više o njoj i njegovom radu.
Tvrdi da je glavni razlog zašto se kolekcija i holotipovi grinja nalazi kod njega jeste što radi na njoj i svakodnevno mu je neophodna da bi radio i publikovao.
„Što se tiče stranog građanina... mogu samo reći da je praksa da neko ko želi da prouči holotipove... kontaktira lično autora rada koji je opisao nove vrste... i pita da pogleda ili prouči materijal“, piše u reagovanju.
Bonus video:
