Dok većina ljudi koristi salvete samo jednom, Pljevljakinja Biljana Savičić od njih stvara prava umjetnička djela.
Predmete od drveta, keramike, stakla, kartona, metala, plastike i drugih materijala, ona ukrašava dekupaž-salveta tehnikom. Obično su to stare odbačene stvari, kojima udahnjuje novi život i daje novu vrijednost.
Iako se najčešće odlučuje za rad sa salvetama, ističe da je predmete moguće ukrašavati i pomoću novina, ukrasnog papira, razglednica...
Ovim poslom počela se baviti prije dvije godine kada je prošla obuku u nevladinoj organizaciji Aurora, zajedno sa još nekoliko članice te NVO.
“Osamdeset odsto ljudi na sjeveru Crne Gore ne zna šta je dekupaž. Pokušavam ljudima da približim što više ovu tehniku, ali su mnogi još uvijek u nedoumici, jer ne znaju o čemu se radi. Tek kada vide moje radove, promijene mišljenje”, ističe tridesetšestogodišnja samohrana majka troje djece.
Ova tehnika ne oduzima joj mnogo vremena, ali su rezultati njenog rada impresivni.
“Kada sam najumornija obožavam da radim dekupaž. To me oplemenjuje, a dok radim zaboravim na sve probleme”, ističe Savičićeva kojoj starija kćerka pomaže u poslu. Osim nje ovom tehnikom u Pljevljima se bave još nekoliko žena.
Materijal za dekupaž kupuje u specijalizovanim radnjama u Podgorici. Bira salvete koje imaju više detalja, a od boja koristi isključivo akrilne.
Riječ dekupaž nastala je u 20. vijeku i dolazi od francuske riječi ‘decouper’ koja u prijevodu znači ‘isjeći, isijecati’.
Tehnika je na prostor Evrope dospjela u 12. vijeku iz Kine, gde su kineski seljaci upotrebljavali papir živih boja za dekorisanje prozora, lampiona, kutija za poklone.
Svoj procvat u Evropi dekupaž doživljava u 17. vijeku kada su venecijanski majstori, umjesto skupog namještaja oslikanog tehnikom kineskog laka, ponudili tržištu jeftiniji namještaj oslikan tehnikom dekupaž koju su još nazvali umjetnošću siromašnih. Ipak, ova vrsta dekoracije namještaja je ubrzo imala svoje poklonike među najpoznatijim ljudima svog vremena.
Višeslojne salvete sa lijepim detaljima na predmetima koje radi Savičićeva, izgledaju kao oslikane.
Da bi neki predmet, flaša, poslužavnik, pepeljara, i drugi predmeti zablistali u novom sjaju potrebno je dosta strpljenja i truda.
“Ukras sa salvete koji želite da iskoristite pažljivo izrežete makazicama ili pokidate prstima. Cjepkanjem salvete dobija se ivica koja se lakše stapa sa podlogom kada se zalijepi, a time i prirodniji izgled. Premažite lepkom podlogu, zatim pažljivo prislonite salvetu. Kada se lijepak osuši, premaže se još jedan sloj lijepka preko salvete. Kako bi se predmet zaštitio i dobio dodatan sjaj, treba ga prelakirati.
Kada se prvi sloj laka osuši, nanesite još jedan”, ističe Savičićeva, koja kaže da joj je posao kojim se bavi više hobi nego ozbiljno zanimanje.
Dio svojih radova prodaje, uglavnom na primorju, gdje je interesovanje za ovim proizvodima veće a veliki broj poklanja prijateljima i dragim ljudima.
Bonus video:
