Biolog i predsjednik Naučnog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG) Vladimir Pešić obmanuo je naučnu javnost, kada je objavio da se nove vrste grinja koje je otkrio mogu vidjeti u Prirodnjačkom muzeju.
On je u sedam naučnih radova, objavljenih u raznim naučnim časopisima od 2009. do 2015. godine, opisao 11 novih vrsta grinja, istakavši da svi zainteresovani naučnici holotipove tih vrsta mogu da vide u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore.
Na upit jednog od stranih građana da pogleda pomenute grinje, iz Prirodnjačkog muzeja odgovorili su, međutim, da ne posjeduju “holotipove niti paratipove” tih vrsta i da one nikada nijesu bile tamo deponovane.
Pešić tvrdi da se njegova konstatacija u svijetu taksonomije (definisanje grupe živih bića) tumači da će tek nakon njegove smrti holotipovi i materijali iz njegove zbirke biti deponovani u muzeju.
“U mojim radovima stoji da će holotipovi (određenog broja vrsta) biti deponovani u Prirodnjačkom muzeju. U svijetu taksonomije to znači dok sam živ ja radim na njima (holotipovima i tipskom materijalu) i dostupni su bilo kome u instituciji u kojoj radim! Kad fizički nestanem, materijal će biti pohranjen u Prirodnjačkom muzeju”, navodi Pešić u odgovorima.
On, međutim, u objavljenim naučnim radovima za pomenute vrste - grinje navodi da “su”, a ne da “će biti” deponovane u muzeju, što je i navelo zainteresovanog stranca da se raspita u Prirodnjačkom muzeju.
Kao razloge nedeponovanja novih vrsta, Pešić navodi i to što u muzeju navodno nemaju uslova da čuvaju holotipove i što nemaju specijalizovanog kustosa.
“Tipski materijal je veoma osjetljiv (pored činjenice da je od izuzetnog značaja) te je neophodno da bude pod kontrolom eksperta (prvenstveno zbog isušivanja materijala u kome je smještena tipska jedinka, u pitanju je Forova tečnost).
U muzeju ne postoji kustos koji se bavi Arachnidama (u svjetskim muzejima obično je kustos za Arachnide zadužen za kolekciju grinja) te je normalno dok sam živ da bude kod mene. Sa kolegama iz muzeja imam fantastičnu saradnju i naša komunikacija je jako uspješna”, navodi Pešić u odgovorima.
On je istakao da su uslovi u Prirodnjačkom muzeju “daleko” od evropskih i da je to razlog što je predviđeno da većina njegovog “tipskog materijala” bude deponovana u muzejima u Frankfurtu i Leidenu.
Za dekanicu moguća velika neprijatnost, za Pešića drskost
Dekanica Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) Žana Kovijanić-Vukićević ocijenila je da će biti velika neprijatnost za tu ustanovu, ako se pokaže da grinje nijesu deponovane u Prirodnjačkom muzeju kako je Pešić obećao.
On je, pak, pomenutu konstataciju nazvao “drskošću”. Kovijanić-Vukićević je kazala da ni nakon komunikacije sa Pešićem ne može da procijeni da li je “ispoštovao pravila iz njegove struke, sa čime su njene mogućnosti kao dekana iscrpljene”.
“Smatrala sam da je svaki naučnik lično odgovoran za ono šta saopštava u svojim radovima i da je dužan da poštuje opšteprihvaćena pravila, kao i pravila iz uže struke, za njihovo objavljivanje. Ni poslije usmene i pisane komunikacije sa Pešićem, nisam u mogućnosti da vam odgovorim da li je on ta pravila ispoštovao. Sa ovim su moje nadležnosti kao dekana iscrpljene, tako da se u daljem eventualno možete obratiti drugim instancama na Univerzitetu”, odgovorila je “Vijestima”.
Karaman nije potvrdio priču naučnika
Pešić je kazao da je njegov kolega iz Prirodnjačkog muzeja Marko Karaman može potvrditi da nikome ko se do sada obratio Prirodnjačkom Muzeju CG nije bilo onemogućeno da vidi njegov holotipski materijal.
Karaman je, međutim, potpisao odgovor zainteresovanom strancu u kojem ga je obavijestio da ne posjeduju tražene holotipove. On nije uputio stranku na Pešića, niti mu pojasnio da vidi grinje.
"Vjerujem da će kolega Karaman potvrditi našu uspješnu saradnju, kao i to da je upoznat da se tipski materijal koji sam ja otkrio a koji se se u radovima navodi da je pohranjen u Prirodnjačkom muzeju - nalazi kod mene i da je kao takav u potpunosti dostupan naučnoj javnosti, kao i da se nikome ko se do sada obratio Prirodnjačkom muzeju CG nije bilo onemogućeno da vidi holotipski materijal prof. Pešića! Vjerujem da će kolega Karaman potvrditi moju želju da moja zbirka, koja je od velike naučne vrijednosti, jednog dana ostane Prirodnjačkom muzeju, kao i to (s obzirom na to da je kolega Karman taksonom) da je holotipski materijal neophodan u svakodnevnom radu nekoga ko se bavi taksonomijom”, navodi Pešić.
Karaman juče nije odgovorio na pitanja “Vijesti”, ali je obećao da će to učiniti danas.
Bonus video:
