Javni servisi moraju biti nepristrasni i neutralni, i neprihvatljivo je da se u njihovom izvještavanju izbjegavaju etički i proceduralni standardi, ocijenjeno je na konferenciji „Sloboda izražavanja i odgovornost medija" u Budvi.
Predsjednik Venecijanske Komsije, Đani Bukikio kazao je da je uloga medija je fundamentalna u predizbornom periodu, a naročito tokom izborne kampanje.
Bukikio je poručio da javni mediji, kao oni koji predstavlju vlast trebaju da budu neutralni.
Prema njegovim riječima, suštinski je bitno dati građanima slobodu da formiraju sopstveno mišljenje.
„Tim mišljenjem se može manipulisati, od pristrasnih medija. Međutim, neutralnost javnih medija je od suštinskog značaja za slobodno izražavanje i pravo glasa“, poručio je Bukikio.
On je ukazao na preporuke Savjeta ministrata od 2007. godine, u vezi praćenja izbornih kampanja. Preporuke, kako je pojasnio, podrazumijevaju nemiješanje državnih institucija i organa u aktivost novinara kada su u pitanju izbori
Bitno je, prema njegovim riječima, obezbjeđenje političke neuralnosti javnih medija.
„To podrazumijeva da se svim kandidatima omogući jednak tretman i pridržavanje kriterijuma objektivnog izještavanja“, zaključio je Bukikio.
Generalni direktor Radiotelevizije Slovenije, Marko Fili ukazao je da javni servisi moraju promovisati demokratiju i dati riječ svima.
“I vlast, i opoziciji, i civilnom društvu, i svima koji žele da izraze mišljenje o događanjima u društvu”, poručio je Fili.
On je objasnio da je potrebno da novinari i svi koji rade na pripremi sadržaja javnih servisa moraju osjećati slobodu da izraze ono što žele.
“U javnom servisu moramo paziti da napravimo takav posao da se novinari nemaju čega bojati i da se mogu slobodno izraziti“, kazao je Fili, dodajući da je potrebno da budu kritični.
On je naveo da vlast i opozicija u Sloveniji nijesu zadovoljni Javnim servisom, ukazujući da se radi prvenstveno o informativnom programu
Fili je ukazao da finansiranje medija mora biti nezavisno od vlasti. “Moramo imati slobodu da kritikujemo i vlast, i opoziciju”, poručio je on.
Generalni direktor Radio-televizije Bosne i Hercegovine, Belmin Karahmedović kazao je da je problem tog javnog servisa finansijska održivost.
„Po svim ocjenama, on je jako dobro napravljen, iz razloga što je u vrijeme kada je donesen još bio izražen uticaj međunarodne zajednice u BiH i napravljen je na bazi svih pozitivnih iskustava zemalja EU“, precizirao je on, navodeći da je problem u primjeni zakona.
Karahmedović je rekao da se Javni servis nalazi u kritičnoj finansijskoj situaciji zbog toga što način naplate taksi u BiH nije rješen na način koji bi omogućio finansijsku održivost.
„Upitan je opstanak tog Javnog servisa“, naveo je on.
Prema njegovim riječima, Javni servis BiH nema pritisak od vlasti u smislu pritiska na njihovu uređivačku politiku.
Trenutno su, kako je precizirao Karahmedović, u fazi razgovora o novom načinu naplate takse i nekoliko je varijanti u igri.
„Ukoliko se hitno ne nađe neko rješenje, onda nećemo biti u mogućnosti da ispunjavamo svoje funkcije“, upozorio je on.
Bivši izvjestilac Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, Gvozden Srećko Flego je, govoreći o zaštiti bezbjednosti novinara i medijskih sloboda, kazao je da je sloboda medija usko vezana sa demokratijom.
On je ukazao da novinari iz mnoštva događaja biraju koje će prezentirati, kako će to pretvoriti u riječi i komentarišu ih.
Flego je objasnio da su novinari izuzetno moćni, ali imaju i izuzetne odgovornosti i zato je važno da ta djelatnost bude posebno evidentirana.
“Mi se moramo naučiti da je demokratija uzajamno učenje i svaki glas mora doprinositi da se donose kvalitetnije odluke i da budu u interesu građana”, precizirao je on.
Flego je ocijenio da se sloboda medija pogoršava, a mjerilo toga je, kako je objasnio, broj ubijenih novinara samo zato što su radili svoj posao i zamjerali se nekom moćniku.
“To je činjenica nad kojom se moramo zabrinuti”, poručio je on.
Flego je kazao da su moguća poboljšanja u slobodi medija, između ostalog, udruženi novinari, međunarodne organizacije i povjerenik za ljudska prava u vijeću Evrope.
On je ukazao da su u posljednjem izvještaju uvedene dvije novine. To je, kako je precizirao Flego, lična identifikacija medija putem koje se u tom dokumentu navode svi vlasnici medija.
“Identifikovano je da postoje javni i skriveni vlasnici kao što su sponzori i oglašivači i potrebno je da i oni budu zavedeni u tome”, pojasnio je on.
Druga obaveza je, kaže on, da nacionalni parlamenti barem jednom godišnje održe javne rasprave sa političarima, novinarima i sindikataima i da one budu prenošene ili da se njihove glavne poruke saopšte.
Bivši izvjestlac Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope Gerard Stoudman kazao je da su društveni mediji proizveli određene zloupotrebe.
On smatra da se u obzir mora uzeti interakcija javnih medija i politička kultura.
„U velikim demokratijama koje postoje duže vrijeme kao takvi javni emiteri idu unazad. Ponekad se informacije koje oni plasiraju mogu shvatiti kao ispiranje mozga“, smatra Studman.
Stoudman je poručio da je jedan od ključnih izazova u izvještavanju implementacija izbornog zakonavstva i pitanje finansija.
On je podsjetio da se javni mediji finansiraju od poreskih obaveznika. „Potrebno je obezijediti transparento finansiiraje javnog servisa zato što se radi o novcu poreskih obaeznika“, poručio je Stoudman.
Bonus video:
