Istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju imaće mali uticaj na zdravlje ljudi i živog svijeta, na turizam će uticati i negativno i pozitivno, a incidentne situacije i zagađenje su mogući, mada se ne očekuju.
To je pokazala Strateška procjena uticaja na životnu sredinu (SPU) za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u podmorju, koju je naručilo Ministarstvo ekonomije, a uradili Centar za arhitekturu i urbanizam, Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu (ITI) i “Earth Link&Advanced Resources Development” (ELARD).
Vlada je usvojila Zakon o istraživanju i proizvodnju (IiP) ugljovodonika 2010. godine, a 2013. je raspisala prvi javni poziv za dodjelu koncesija za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika. U prvoj rundi, ponudila je 13 blokova u podmorju za koncesije za proizvodnju.
Planovi istraživanja nafte i gasa izazvali su talas protesta u zemljama Jadrana i niz lokalnih referenduma, zbog čega su najveće naftne kompanije već odustale od posla u Hrvatskoj.
“Istraživanje i proizvodnja nafte i gasa povlači za sobom pitanja vezana za javno zdravlje, posebno u slučaju akcidenata. Nafta izaziva čitav niz zdravstvenih problema, bilo direktnim izlaganjem nafti u slučaju izlivanja, bilo indirektnim. U slučaju erupcije na bušotini, u vazduh će biti emitovane različite vrste zagađivača, koji mogu izazvati negativne zdravstvene efekte. Međutim, kako ove operacije nisu dozvoljene na udaljenosti manjoj od tri kilometra od obale, mogućnost da ovi zagađivači dospiju na kopno zavisi od količine emitovanih gasova, vremenskih uslova i pravca vjetra”, piše u SPU.
Navodi se da se očekuje da će aktivnosti imati mali uticaj na javno zdravlje pod normalnim uslovima funkcionisanja, s obzirom na to da emisije u vazduh i more moraju da budu u granicama definisanim u strogim nacionalnim i međunarodnim standardima i politikama.
U SPU se navode moguće akcidentne situacije.
“Tokom seizmičkih istraživanja: sudar sa plovilima, izazivajući gubitak rezervoara za ulje na bateriji ili dizel goriva iz broda. Tokom istražnih bušenja: izlivanje sirove nafte, izlivanje hemikalija ili erupcija gasa. Tokom operativnih radova: izlivanje sirove nafte i izlivanje hemikalija. Tokom korišćenja ugljovodonika: izlivanje nafte sa tankera (sudar sa plovilima), gubitak sadržaja cjevovoda i požari/eksplozije u postrojenjima za tretman gasova. Vjerovatnoća takvih uticaja je vrlo mala. Stvarni uticaji zavise od mnogo faktora, uključujući količinu i vrstu izlivene nafte/gasa zahvaćenog požarom, vremenske uslove i uslove na moru, biološke i fizičke karakteristike područja, relativnu osjetljivost vrsta i zajednica, i način reakcije i čišćenja”.
Navodi se i da je opšteprihvaćeno da buka uzrokovana seizmičkim snimanjima ima potencijal da negativno utiče na morske organizme.
“Ne postoji jedinstven zaključak o tome da li su ove promjene sa biološkog aspekta značajne. Takođe, nije nađen konkretan dokaz povezanosti buke... i smrtnosti bilo koje vrste morskih sisara. Studije koje se bave ispitivanjem efekata buke na druge vrste su relativno rijetke. Ribe posebno mogu biti podložne ovim uticajima... ali izgleda da efekti seizmičkih ispitivanja ne utiču na razvoj riblje populacije”.
Kako bi se smanjili svi mogući uticaji na morske sisare, preporučuje se da se za seizmička snimanja koriste instrumenti na najmanjoj mogućoj snazi tokom cijelog istraživanja i da se primarni seizmički talas ispušta nakon adekvatnog “postupnog“ startovanja, kako bi se omogućilo sisarima, kornjačama i ribama da se udalje prije nego što se ispusti talas punog kapaciteta.
“Tokom bušenja i proizvodnje, uticaj buke je teško procijeniti, zbog nepoznanica u načinu na koji buka utiče na specifične morske sisare... Procjenjuje se da... buka može izazvati reakciju kod nekih... sisara na udaljenosti do jednog kilometra... Malo je vjerovatno da takvi efekti mogu imati ikakav značajan uticaj na nivou njihove populacije”.
SPU preporučuje uspostavljanje jedinice/komisije za upravljanje životnom sredinom, koja bi bila odgovorna za aktivnosti na istraživanju i proizvodnji, pod jurisdikcijom Agencije za zaštitu životne sredine. Između ostalog, preporučeno je da se revidira Nacionalni plan za vanredne situacije, i da se dopuni u svjetlu aktivnosti nafte i gasa.
“Morska područja koja se trenutno razmatraju za zaštitu treba proglasiti za zaštićena, i oni koji dobiju licencu ne bi smjeli sprovoditi aktivnosti u tim područjima ili njihovoj blizini. Oko tih područja treba definisati zonu isključenja (najmanje 500 m). Podvodne olupine brodova i arheološka nalazišta treba da budu pod nadzorom, mapirana, i oko tih područja treba definisati zone isključenja, na bazi njihovog značaja prije nego što operater započne sa bilo kakvim aktivnostima”.
Tvrde da industrija nafte i gasa i turizam mogu ruku pod ruku
Kada je riječ o turizmu, negativni uticaji “mogu nastati u slučaju izlivanja nafte, ili degradacije ekosistema”.
“Industrija nafte i gasa je pokazala da može da koegzistira u izrazito turističkim područjima sa netaknutom prirodom, sve dok se poštuju stroge procedure”, piše u Studiji.
Navodi se da se pozitivni uticaji očekuju od novca koje će kompanije uložiti da bi se dodatno pospješilo očuvanje životne sredine:
“Takođe, očekuje se da će industrija povećati priliv stranaca koji će željeti da istraže ljepote Crne Gore i bolje se upoznaju sa njenom turističkom ponudom... Dio prihoda od nafte i gasa koristiće se za finansiranje postojećeg razvoja zemlje, uključujući i prioritetne sektore, kao što su turizam i zaštita životne sredine i otvaranje novih radnih mjesta”, piše u Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.
Osigurati da se nafta ekološki vadi
Predloženo je usvajanje nekoliko politika kako bi se osiguralo da se aktivnosti na nafti i gasu sprovode na održiv i ekolokoški prihvatljiv način, a neke od njih su zabrana ispuštanja produkata iz bušotina u more, obavezivanje operatera da odlaganje opasnih otpada vrše u postrojenjima van Crne Gore i zabrana nepotrebnih emisija u vazduh.
Slijedeći norveški model, predlaže se da većina prihoda od aktivnosti u vezi sa naftom i gasom bude preusmjereno u poseban fond za upravljanje prihodima od naftne industrije, koji će se koristiti za potrebe budućih generacija.
Bonus video:
