Direktor kontroverzne JU „Regionalni centar za obuku ronilaca za podvodno deminiranje, traganje i spašavanje i kontrolu na moru“ (RCUD) Veselin Mijajlović iz Bijele postao je lani vlasnik atraktivnog placa u zalivu Trašte u Krtolima kod Tivta.
Dokumenti do kojih su došle „Vijesti“ potvrđuju da je Mijajlović vlasništvo nad placem od 1.328 kvadrata, koji je kupio oktobra 2014, prijavio tek u svom imovinskom kartonu za ovu godinu.
Iako je za kupovinu atraktivne parcele lani „izbrojio“ skoro 83 hiljade eura računajući takse i usluge notara, Mijajlović to lani nije prijavio Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa, kojoj je, kao javni funkcioner bio dužan da prijavi svaku promjenu imovine vredniju od pet hiljada eura. Shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, „Vijesti“ su od Uprave za nekretnine dobile rješenje o upisu svojine Mijajlovića nad katastarskom parcelom 1129/3 KO Radovići, kao i kupoprodajni ugovor između njega i Tivćanke M.J., na osnovu kojeg je direktor RCUD-a upisan kao novi vlasnik placa u uvali Oblatna.
Ugovor je sklopljen 14. oktobra prošle godine kod notara Milice Moštrokol u Kotoru, a Mijajlović je plac kupio za 80 hiljada eura. Od toga je 50 hiljada prenio sa svog bankovnog računa na račun prodavca, a ostatak od 30 hiljada je isplatio u kešu i već 16. oktobra ispunio sve uslove da prodavac i formalno dozvoli njegov upis kao novog vlasnika katastarske parcele.
Uprava za nekretnine tu je promjenu u katastru formalno sprovela 4. novembra 2014. godine od kada je Mijajlović zvanično postao vlasnik placa.
U suštini, riječ je o zemljištu obraslom makijom koje se do mora spušta ispod nekadašnjeg kamenoloma Velja Spila na Oblatnoj, u neposrednoj blizini elitne plaže „Almara Beach“ kojom gazduje kompanija „Mont Voyage“ grčkog tajkuna Petrosa Statisa. Inače, kamenolom Velja Spila biće najekskluzivniji dio budućeg turističkog grada Luštica Bay što ga u Krtolima gradi kompanija „Orascom“ egipatsko-švajcarskog biznismena Samiha Savirisa, a u bivšem majdanu planiran je elitni takozvani “Thalasso centar” sa nizom vodenih atrakcija i SPA sadržajima.
Mijajlovićev plac u neposrednoj blizini za sada nije obuhvaćen DUP-m, a u Prostorno-urbanističkom planu Tivta figurira kao zelena površina. Iako se ta zemlja spušta do mora, zanimljivo je da se u katastarskoj evidenciji ne navodi da je na njoj evidentiran teret morskog dobra.
Iz Mijajlovićevog imovinskog kartona inače, nije jasno kako je on lani, bez podizanja kredita u bankama o čemu nema podataka, skupio skoro 83 hiljade eura kako bi kupio zemlju u Krtolima.
Naime, njegova zvanična plata kao direktora RCUD-a je „974 eura plus minuli rad“. On je lani pored toga iz kase RCUD, prihodovao i ukupno 12.069 eura „na osnovu odluke UO RCUD na ime zaostalih potraživanja za poslove deminiranja u Bugarskoj i u Porto Montenegru“.
Dobio je i iznos od 4.100 eura uz obrazloženje „zaostala potraživanja od UO“, te još 21.850 eura „na osnovu odluke UO za uvećanje zarade za obavljanje poslova deminiranja u 2014 - za razminiranje u Portonovom, Porto Montenegru i Mrčevom polju u Budvi“. Sve zajedno, Mijajlović je lani zvanično zaradio nepunih 50 hiljada eura, osjetno manje nego što ga je „izašao“ kupljeni plac u opštini Tivat.
Čak i da je na svoju zvaničnu zaradu dodao kompletne iznose penzija svoje supruge Ljiljane koja mjesečno prima 273 eura, opet nije mogao zaraditi toliko novca koliko ga je sa svog bankovnog računa i u kešu lani isplatio prodavcu placa.
Direktor se “legalno ugrađuje“ u poslove javne ustanove
„Vijesti“ su pisale o kontroverznoj odluci UO JU RCUD iz 2004. godine, koja je Mijajloviću „dala zeleno svjetlo“ da pored masne plate, uzima i četvrtinu zarade koju ostvari ta javna ustanova.
„Direktoru Centra se određuje lični dohodak u iznosu od 900 eura mjesečno, kao i 25 odsto na čistu dobit koja se ostvari aktivnim djelovanjem direktora Centra u obezbjeđenju i izvođenju poslova deminiranja, izuzimajući donacije Centra“, navodi se u odluci, usvojenoj na sjednici Upravnog odbora JU RCUD iz 2004. godine, koju potpisuje tadašnji predsjednik UO Veselin Garčević.
Mijajlovićeva plata od 900 eura tada je bila skoro duplo veća od premijerske.
UO RCUD-a ni do danas nije zvanično odgovorio na naše interesovanje da li je odluka koja Mijajloviću omogućava „ugrađivanje“ u svaki komercijalni posao državne firme, i dalje na snazi ili ne. Sudeći prema isplati ukupno preko 38 hiljada eura „zaostalih potraživanja od poslova deminiranja“ koje je Mijajlović prijavio u svom imovinskom kartonu za prošlu godinu, odluka je očito i dalje aktuelna.
Bonus video:
