Uvoz polovnih kola preko Berkovića protjerao je '90. godina bicikla sa podgoričkih ulica, ali su dvotočkaši opet ušli u modu, što je nedavno rezultiralo otvaranjem prve biciklističke staze od Tološke šume do budućeg hotela Hilton. Kada je završena pomenuta staza, započeli su radovi na novoj od Zabjela do Gorice.
Planirane su još tri staze od Željezničke stanice, preko Union bridža, do Delta sitija, četvrta od Ulice 27 marta, pa Ulicom Ljubomira Rašovića, Džordža Vašingtona do Bulevara Svetog Petra Cetinjskog. Peta staza od Gorice, preko Milenijuma, Moskovskom do Bulevara revolucije.
Najzaslužniji za obnovu biciklizma su aktivisti okupljeni u NVO Biciklo.me koji su do sada organizovali 28 Kritičnih masa, masovnih vožnji biciklom kroz grad i svaku od njih posvetili nekom od problema, zaštiti Morače, Cijevne, Dan bez automobila, Dan planete zemlje...
“Počeli smo kao kao “Biciklo up”, grupa entuzijasta je oformila websitea www.biciklo.me. Nevladina organizacija Biciklo.me zvanično postoji od decembra 2013”, pričaju Gezim Čobaj i Damir Krpuljević aktivni članovi NVO.
NVO Biciklo.me ima ideju o Podgorici kao bicikl-prijateljskom gradu, da bude grad sa razvijenom biciklističkom infrastrukturom.
Prvu kritičnu masu-grupnu vožnju kroz Podgoricu imali su u aprilu 2012, kada se okupilo 50 biciklista. Vozili sa Trga Republike, preko Milenijuma, do kružnog na početku Dalmatinske, Moskovskom, pa Bulevarom revolucije, preko Union bridža, pored Ljubovića do Trga Republike. Na lično ime tada je vožnju prijavio Bojan Erceg.
“Nakon prve kritične mase išli su iz događaja u događaj. Motiv je bio da biciklisti postanu vidljivi u gradu. Pomoć smo imali i od od UNDP-a. Bilo je i avantura, kao organizovanje ture do Žabljaka Crnojevića, pa smo vozili preklo poplavljenog dijela do Dodoša, vratili se cestom preko Lješanske nahije. ”, kaže izvršni direktor NVO Blažo Crvenica.
Članovi Bicikla.me osnovali su i prvi biciklistički klub u Podgorici “Džada”.Prve parkinge za bicikla, postavili su u akciji sa Telekomom i sada ih u Podgorici ima 25.
“Ne zna se koliko biciklista ima u gradu, iz Monstata su nam saopštili da će tek da organizuju istraživanje. Mi zato razmišljamo da sami napravimo takav popis. Šezdesetih godina u Podgorici je bilo 10.000 bicikala, ali je uvoz polovnih kola zadao težak udarac biciklizmu”, kaže predsjednik NVO Biciklo.me Dejan Tofčević.
On ističe da bi mnogi vozili dvotočkaše, ali da je bezbjednost glavni problem u saobraćaju.
“Kada sam prije desetak godina počeo da vozim biciklo, vozači kola su me gledali kao neprijatelja, kao uljeza na cesti. Međutim, polako postajemo ravnopravni u saobraćaju, mijenja se svijest vozača”, ističe on.
Crna Gora je idealna destinacija za biciklisti turizam. Postoji ideja da se škole po manjim mjestima, pa i seoske, tokom ljeta mogu koristiti za potrebe biciklista. Da znaju da u njima mogu da se smjeste, eventualno negdje istuširaju...
Holandija 60. godina prošlog vijeka donijela nacionalnu strategiju za korišćenje bicikla
“Potrebno je da se nešto uradi na nacionalnom nivou da se napravi strategija, mi smo ekološka država, a bicklo je idelano za prvoz u takvoj državi. Holandija je 60-ih godina donijela nacionalnu strategiju za bicikla, pa je rezultat toga da sada većina Holanđana na posao ide dvotočkašima. Kod nas je potrebno tako nešto”, ističe Tofčević.
U Bicklu.me su zadovoljni izgradnjom prve biciklističke staze, ali su saopštili i svoje porimjedbe i kažu da bi ubuduće moglo sve jednostavnije i jeftinije da se radi.
“Kod Delte je nedavno proširena saobraćajnica, i moglo se samo linijom izdvojiti biciklistička staza... Ne trebaju posebne podloge. Treba da se biciklisti i pješaci naviknu jedno na druge...Možemo vidjeti kako su to riješili u evropskim zemljama...”, kaže Crvenica.
Biciklistička staza EuroVel 08 od Sevilje do Atine, bila je razlog što su iz te organizacije kontaktirali Biciklo.me. Planirano je da biciklistička staza, čiju izgradnju finansira EU, prolazi i kroz Crnu Goru “Bili smo u Ministrastvu turizma, jer iz EuroVela traže da Crna Gora predloži puteve kojima bi vozili biciklisti. Oni insistiraju da to bude blizu morske obale. Valjalo bi da smo punopravni članovi EuroVela 08, ali nemamo para za članstvo, jer bismo kroz to imali benifite. Ovih dana je otvoreno 14. poglavlje u pregovorima sa EU i to je prilika da se promoviše i biciklizam kao vid saobraćaja”, kaže Tofčević.
U regionu biciklisti su najbolje organizovani u Novom Sadu, Ljubljani i Zagrebu.
“Poslali smo inicijativu Ministarstvu za saobraćaj da se napravi Pravilnik o gradnji biciklističke infrastrukture u CG”, kažu iz Bicikla.me.
Pred lokalne izbore pozvali su političare da se izjasne da li bi koristili bicklo kao prevoz. Oni Biciklu. me nijesu odgovorili, ali su zato u nastupima u TV promocijama davali izjave da bi vozili bicikla.
Biciklisti ističu da su sve ture kroz Crnu Goru atraktivne za vožnju. Oko Podgorice kanjon Cijevne, ture oko Skadarskog jezera, Lovćen, Kuči, Piperi, Tura oko Bjelasice, Durmitorski prsten, Grebaja...
Mnogi vozom odu do Kolašina, onda se spuštaju biciklom preko Mateševa, Veruše, Bukumirskog jezera, niz Kuče, do Podgorice. Krpuljević i Crvenica su prošlog ljeta devet dana vozili turu oko Bjelasice.
“Nijesmo znali kakva je Crna Gora sve dok nijesmo počeli da vozimo biciklo.“, kažu aktivisti Bicikla.me.
Biciklistički klubovi postoje u Bijelom Polju, Nikšiću, u Andrijevici sajt Pedale.me, ali je riječ o jednom čovjeku koji se vratio iz inostranstva. U Baru je urađena rekreativna staza, u Nikšiću postoji, ali je loše, u Tivtu ima staza kroz Porto Montenegro, kao i u Kolašinu.
Do posla biciklom koji minut duže nego kolima
Krpuljević ističe da od Starog aerodroma do poslovne zgrade Bar koda na Cetinjskom putu biciklom stiže za 20 minuta, kolima ušpara pet do osam minuta na toj relaciji. Tofčević od Starog aerodroma do Aerodoroma Golubovci, gdje radi, stiže za 17 minuta. Blažo Crvenica od Starog aerodroma do Siti kvarta redovno vozi bicikl i tvrdi da usput uvijek sretne bicikliste koji se navikavaju na prvu stazu i koriste je.
Biciklisti koji dolaze iz čitavog svijeta traže od članova Bickla. me informacije o Podgorici, Crnoj Gori. Sve više ljudi želi da biciklom obiđe što više zemalja, mnogi odlaze na put oko svijeta. Neki u korpama bicikala voze i malu djecu...
Može li projekat i saradnja sa policijom da spriječi krađu
Bicikla najviše kradu u centru Podgorice i na Starom aerodromu, a u planu je da se sa policijom napravi projekat zaštite od krađe.
Iz Bickla.me kažu da su inače zadovoljni saradnjom sa policijom jer su im uvijek izlazili u susret, pogotovo prilikom organizovanja masovnih vožnji kroz grad. Uz konsultacije sa ljudima iz Bickla.me policija je uvela i patrolu na biciklima.
Kupite djetetu biciklo kako bi ga spasili od svih poroka
Članovi Bickla.me u šali kažu da, ako hoćete da dijete spasite od poroka, kupite mu biciklo jer će svaki euro potrošiti na njegovo održavanje i dotjerivanje. Kvalitetni polovni bicikl može se nabaviti za 250 do 350 eura. Karbonska bicikla mogu da koštaju 15 do 20 hiljada eura. Postoje bicikla za duge ture, ona su lakša, Tofegčić ima biciklo teško 8,5 kilograma. Samo za obnovu pogona bicikla Krpuljević je potrošio 200 eura.
Pare trebaju i za opremu koju biciklisti nose, kacige, posebna odijela, rukavice....Zbog novog izgleda bicikliste ne poznaju ni u njihovim selima dok ne skinu kacigu sa glave. A, 60-ih godina od opreme biciklistu su imali samo štipavice kojim bi pričvrstili nogavice uvučene u čarape...
Biciklisti koji dolaze iz čitavog svijeta traže od članova Bicikla.me informacije o Podgorici, Crnoj Gori. Sve više ljudi želi da biciklom obiđe što više zemalja, na put oko svijeta kreću i porodice sa malom djecom, za druge je izazov vožnja kroz ratna područja...
Da bi vazduh bio čistiji predlažu razvoj biciklističke infrastrukture
Na podgoričkim ulicama je preko 40.000 registrovanih vozila koja zagađuju vazduh.
U 2014. godini je zabilježeno 78 dana kada je nivo zagađenja vazduha u glavnom gradu bio iznad dozvoljenog. To je bio razlog da su Ministarstvo održivog razvoja, Agencija za zaštitu životne sredine i Glavni grad uradili Predlog plana kvaliteta vazduha za glavni grad. Planom se preporučuje isključivanje teretnog saobraćaja iz centra grada, uspostavljanje efikasnog sistema javnog prevoza, uređenje područja grada za nemotorizovani saobraćaj, kao što su razvoj pješačkih zona i biciklističke infrastrukture i uvođenje finansijskih instrumenata za rasterećenje saobraćaja u užem gradskom jezgru, kao štu su takse...
Glavni grad je organizovao monitoring kvaliteta vazduha.
Najveće koncentracije čestica izmjerene su pomoću mobilnih stanica na raskrsnici ulica Kralja Nikole i Crnogorskih serdara i kod tržnog centra “Delta City”, gdje je i najgušći saobraćaj. Podgorica je pogodna i za bicikliste zato što mogu da voze, zbog vremenskih uslova, tokom čitave godine.
Bonus video:
