Presude koje su dobili mještani Park šume u Zagoriču, da plate placeve porodici Vučinić, kojima je zemlja vraćena presudom Vrhovnog suda, ukazali su na svu složenost procesa legalizacije divlje gradnje.
Većina vlasnika kuća, kojima je dozvoljeno da grade na tuđoj zemlji, bilo privatnoj ili državnoj, sada nemaju novca da plate placeve i dozvole za svoje domove.
Nelegalna naselja u gradu, gdje je gradnja pojedinih kuća početa prije četvrt vijeka i dalje se vode kao neformalna.
Makadamske ulice u Park šumi u Zagoriču, na Kakarickoj gori, Malom brdu, nemaju nazive, ali brojnim mještanima tih naselja poštari redovno dostavljaju račune za struju, vodu, odvoz smeća...
Na računima za struju piše da su nelegalni potrošači, ali se potrošnja obračunava kao i legalnim.
Mnogi od mještana plaćaju godinama porez za kuće, zemlja se vodi kao državna u listu nepokretnosti, a u tim naseljima prema nezvaničnim podacima živi najmanje dvadeset hiljada građana.
Prema podacima u Podgorici ima preko 20.000 nelegalnih kuća.
Legalizacija oko 100.000 bespravno izgrađenih objekata u Crnoj Gori mogla bi trajati sedam ili osam godina, saopšteno je prije dvije godine iz Ministarstva održivog razvoja i turizma i tada su procjenili da će država od tog procesa prihodovati nekoliko stotina miliona eura. Ne zna se koliko je od tada legalizovano objekata.
Iz Glavnog grada "Vijestima" nijesu odgovorili na pitanje da li planiraju legalizaciju kuća i pod kojim uslovima i da li smatraju da je to dobar način za popunu gradske kase.
Legalizaciju kuća obećavala je više puta vlast, uglavnom pred izbore, a opozicija je ukazivala da su stanovnike tih naselja mnogo puta izigrali.
Većina onih koji su gradili kuće u pomenutim naslejima su radnici koji su htjeli da se oslobode podstanarskog života. Ali, ima dosta kuća, u što se uvjerio i novinar “Vijesti”, koje su velelepne, dvospratne ili čak sa tri ili više spratova.
U Podgorici prema popisu iz 2011. godine živjelo je 187.085 građana, ima 57.346 domaćinstava i 72.959 stanova. U glavnom gradu nalazi se 23 odsto od ukupnog broja stanova u Crnoj Gori.
"Kuću sam napravio 1996. godine, ostao sam bez posla, dobio otpremninu, a bili smo podstanari. Čuo sam da ima placeva u Park šumi, pa sam stupio u kontakt sa čovjekom koji je prodavao zemlju i kupio 500 kvadrata. Napravio sam kuću od 60 kvadratata”, kazao je "Vijestima" Ivan Vlahović.
Međutim on, kao i mnogi drugi koji su kupovali zemlju u Park šumi, na Malom brdu ili nekoj drugoj lokaciji ne posjeduje papire i potvrdu da su trgovali. Pojedini mještani, tvrde da su "jednostavno" morali da plate placeve, ako su željeli da grade.
"Pred izbore su nam dolazili najveći funkcioneri Demokratske partije socijalista, organizovani su ručkovi i padala bi obećanja o legalizaciji, ali od toga nije ništa bilo", kazao je mještanin "Vijestima".
Iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) "Vijestima" je saopšteno da nelegalnih potrošača na području Podgorice, sa Golubovcima, Tuzima i Danilovgradom je oko 27 hiljada.
Najveći broj nelegalnih potrošača je na području prigradskih naselja i sela.
"To su naselja Kakaricka Gora, dio Vranića, Park šuma Zagorič, Vrela Ribnička, Stara Zlatica, dio potrošača u Zeti, Tuzima, kao i Veruša i Lijeva Rijeka”, saopšteno je iz EPCG.
Objasnili su da su nelegalni potrošači oni kojima se fakturiše potrošnja električne energije, odnosno svakog mjeseca im dostavljaju račune za utrošenu električnu energiju, međutim budući da nemaju građevinsku dozvolu, nemaju mogućnost da dobiju elektroenergetsku saglasnost.
"Pomenuti potrošači ne preuzimaju neovlašćeno električnu energiju, već ne ispunjavaju tehničke uslove za dobijanje saglasnosti i zato su u bazi EPCG i na fakturama označeni kao nelegalni”, navode iz EPCG.
Naveli su da su legalizacije nelegalnih periodično pokretane, a ukoliko je u međuvremenu potrošač za svoj objekat pribavio građevinsku dozvolu može zatražiti od EPCG izdavanje elektroenergetske saglasnosti.
"U bazi podataka izvještaji o nelegalnim potrošačima nisu strukturirani po naseljima, već po zonama koje se ne poklapaju sa naseljima. Takođe, kada je riječ o iznosima dugovanja, nakon izvršenih analiza, nisu uočene razlike u iznosima legalnih i nelegalnih”, navode iz EPCG.
Novo iseljenje za 14. decembar zakazano
Da bi neko dobio elektroenergetsku saglasnost, odnosno legalan priključak za struju, prije toga mora da dobiju građevinsku dozvolu, koja se izdaje na osnovu projekta za kuću.
Nakon dobijanja građevinske dozvole i urbanističko tehničkih uslova, podnosi se zahtjev Elektroprivredi i Vodovodu za priključke.
Problem sa nelegalnom gradnjom dodatno je produbljen presudom Vrhovnog suda da se vrati zemljište u Park šumi u Zagoriču porodici Vučinić.
Pravosnažnom odlukom Vrhovnog suda vraćeno je 125.000 kvadratnih metara u Park šumi Zagorič porodici Vučinić, koji su bili vlasnici zemljišta prije nacionalizacije.
Na tom zemljištu izgrađeno je oko 200 kuća, a presuđeno je da mještani kvadrat moraju da plate od 35 do 40 eura.
Sa kamatama pojedini mještani treba da plate i preko 30.000 eura, a Osnovni sud je za 14. decembar, donio drugo rješenje za iseljenje četvoročlane porodice Vlahović iz kuće u Park šumi u Zagoriču.
Preko 200 mještana Park šume, spriječilo je u novembru sudskog izvršitelja i policiju da prvi put isele Vlahoviće iz kuće od 85 kvadrata.
Bonus video:
