"Poslije dugo vremena konačno sam osjetio radost. Ne mogu da vjerujem da sam dobio stan. Kada sam ušao u stan i vidio kupatilo počeo sam da plaćem od sreće. Posle dvije godine konačno ću moći da Nena okupam normalno. Plakao sam od radosti i cijelu noć oka nijesam sklopio od sreće", priča za "Vijesti" šezdesetjednogodišnji Radojica Nikolić, samohrani i teško oboljeli Nikšićanin koji sa 64 eura podiže desetogodišnjeg sina Nenada.
Nekon pisanja medija o teškoj situaciji u kojoj se Nikolići nalaze pokrenuta je velika humanitarna akcija i maltene za dan Radojicu i Nenada je “ogrijalo” sunce.
"Poslije punih sedam godina lutanja i patnje, moj Nenad i ja dobijamo krov nad glavom. Ivan Mitrović, direktor Centra za socijalni rad, rekao mi je da ćemo useliti za desetak dana i da će resorno ministarstvo opremiti stan", priča Radojica dok briše, ovoga puta, suze radosnice.
Nenad je učenik petog razreda i u januaru puni 11.godina. Kada ih je ekipa “Vijesti” posjetila prošle sedmice Nenad je kazao koja mu je rođendanska želja.
"Ništa meni ne fali kada imam taja. On brine o meni, ja o njemu. Za rođendan bih volio da mi tajo ozdravi i da imamo stan", kazao je tada Nenad.
Ponekad je dobro reći rođendanske želje jer eto Nenadu se jedna ostvarila.
"Kada sam saznao za stan zagrlio sam taja i mislim da sam bio sretniji od njega. Kada preselimo pozvaću drugare da vide stan. I oni su se obradovali kada su čuli da ćemo tajo i ja konačno imati svoj stan", kazao je Nenad.
Radojica se sa sinom, koga je majka napustila, prije šest godina vratio u Crnu Goru, nakon što je u Telekomu Republike Srpske proglašen tehnološkim viškom. Dobio je otpremninu i pošto se teško razbolio, odlučio je da se vrati u rodni grad. Živjeli su u kući koju im je prije dvije godine besplatno ustupio Nikšićanin Vojo Pavićević, a jedina primanja su materijalno obezbjeđenje porodice u iznosu od 64 eura, jer Nenad, koji još uvijek nema riješen status, nije mogao ostvariti niti jedno od socio-zaštitnih prava.
"Voju Pavićeviću se nikada ne mogu odužiti. Ništa nijesam plaćao za stanarinu, niti za struju i vodu. On je spasio Nenada i mene jer kako bi sa 64 eura preživjeli. Do prije nekoliko dana bili smo bez hrane, a sada su frižider i zamrzivač puni tako da imamo dovoljno za tri–četiri mjeseca. Na pravom smo putu i da završim papire za Nenada, pa će i moj Neno konačno imati prava koja mu pripadaju", kaže Radojica.
Dosta je znanih i neznanih ljudi kojima želi da se zahvali, a boji se da nekoga ne zaboravi. Tu su Centar za socijalni rad, Opština Nikšić, mediji, Sandra Dapčević i Matija Radović, pekara “Uniprom” koja je poslala pune pakete hrane, ali i novčanu pomoć, navijači sutjeske, čuvene “Vojvode”, koji su juče organizovali humanitarni turnir u malom fudbalu, a sav prihod od uplaćenih sredstava opredijelili su za Nikoliće, Banka hrane…
"Sve ovo mi vraća vjeru u ljude. Dako bog da pa sada sve bude kako treba", reče Radojica.
Bonus video:
