Više od 300 poziva na SOS liniju za pomoć žrtvama ukazuje na mijenjanje svijesti o neophodnosti prijavljivanja nasilja u porodici, ocijenjeno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja (MRSS). Nacionalna i besplatna SOS linija za pomoć žrtvama nasilja u porodici otvorena je 9. septembra. „Uvođenjem besplatne SOS linije i njenim funkcionisanjem u prvih mjesec dana, kada je ostvareno 312 poziva upućenih operaterkama, pokazuje da se svijest o neophodnosti prijavljivanja nasilja u prodici mijenja“, rekli su iz MRSS-a agenciji MINA. Iz tog resora su ukazali i na zakonsku obavezu koja propisuje obavezu prijavljivanja svih slučajeva nasilja u porodici. „Nasilje u porodici i nasilje nad ženama sveprisutan je problem u društvu Crne Gore, i u široj javnosti postoji prilično razvijena svijest o raširenosti ovog fenomena“, ocijenili su iz MRSS-a. Upozorava se na kontinuirani rast broja podnijetih prijava za nasilje u porodici i podsjeća da je Uprava policije u prošloj godini registrovala 1.347 prekršaja nasilja u porodici, što je, kako se navodi, skoro trostruko više u odnosu na 2011. godinu.
„Povećanje ovog broja ne znači da se nasilje povećalo, već pokazuje da se podiže nivo svijesti građana o ovoj problematici“, rekli su iz MRSS
„Povećanje ovog broja ne znači da se nasilje povećalo, već pokazuje da se podiže nivo svijesti građana o ovoj problematici“, rekli su iz MRSS. Oni su dodali da svaki poziv ne znači da se automatski prijavljuje nasilje, jer žrtve pozivaju zbog različitih razloga, najčesće zbog informisanja i povjerljivih razgovora. „Na SOS liniju je u toku septembra upućeno ukupno 312 poziva, a od toga su 254 (81,4 odsto) uputile žrtve lično, dok su 58 (18,6 odsto) uputila treća lica“, objasnili su iz Ministarstva. Iz tog resora su kazali da su, analizirajući pozive upućene od trećih lica, zaključii da najčešće pozivaju rođaci, potom građani, a na trećem mjestu su pozivi od službenika centara bezbjednosti i za socijalni rad. U prvom mjesecu rada linije je, kako su naveli, pružena 401 usluga, najčešće informisanje – 41 odsto i povjerljivi razgovori – 34 odsto. Usluga posredovanja je, kako su objasnili iz Ministarstva, pružena 29 puta, a najviše zahtjeva – 82,8 odsto upućeno je prema centrima za socijalni rad i bezbjednosti. Preostalih 17,2 odsto je bilo posredovanje u Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, nevladin sektor i Područni organ za prekršaje. „Uspostavljanje jedinstvene SOS linije u potpunosti je opravdala ocekivanja, što se vidi i iz broja poziva u prethodnih mjesec dana“, ocijenili su iz MRSS-a. Oni su naveli da je za potrebe organizovanja rada linije, NVO SOS telefon iz Nikšića tokom avgusta obezbijedila potrebne infrastrukturne i tehničke preduslove i, kako su dodali, obezbijeđena je posebna prostorija za rad linije. Iz Ministarstva su ukazali da, prema istraživanju koje je sprovedeno od CEED Consulting i NVO SOS telefon iz Nikšića za potrebe UNDP-a, Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori i Ministarstva za ljudska i manjinska prava, svaka treća osoba u Crnoj Gori nije spremna da prijavi nasilje u porodici. Istraživanje je pokazalo i da svaka četvrta osoba smatra da postoje situacije u kojima je nasilje opravdano i da je žrtva odgovorna za nasilje, jer svojim postupcima izaziva nasilnika. Crna Gora je, podsjetili su iz MRSS-a, donošenjem Strategije za borbu protiv nasilja u porodici 2011. godine definisala, kao jednu od aktivnosti, i mjeru uspostavljanja jedinstvene besplatne SOS linije za žrtve nasilja u porodici, kao i kroz Akcioni plan za pregovaračko poglavlje 23. MRSS je, u saradnji sa kancelarijom UNDP u Crnoj Gori i SOS telefonom za žene i djecu žrtve nasilja u porodici iz Nikšića kroz projekat „Reforma sistema socijalne i dječje zaštite“ koji je finansirala Evropska komisija, sprovela tu aktivnost. Iz tog Vladinog resora ukazali su da je istraživanje iz 2012. godine, koje je sproveo CEED Consulting i SOS NVO telefon Nikšić za potrebe UNDP-a, Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva za ljudska i manjinska prava, pokazalo zabrinjavajuće statističke podatke kada su u pitanju rasprostranjenost nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Crnoj Gori, kao i percepcije i stavovi građana o nasilju. Iz MRSS-a naveli su da je istraživanje, koje je obuhvatilo 1.103 ispitanika i ispitanice iz 17 crnogorskih opština, ukazalo na izuzetno rašireno prisustvo stereotipa i patrijarhalnih stavova o rodnim ulogama.
Pokazalo je da je svaka treća žena u Crnoj Gori žrtva nekog vida nasilja i da 92 odsto ispitanika smatra da je u u Crnoj Gori nasilje u porodici sveprisutno, dok samo 13,1 odsto ispitanika prijavljuje lično iskustvo sa nasiljem, što ukazuje na visok procenat građana koji nijesu spremni da otvoreno govore o svom iskustvu. Svaka treća osoba u Crnoj Gori ne bi, kako je pokazalo istraživanje, bila spremna da prijavi nasilje u porodici zbog niskog povjerenja u efikasnost institucija, straha ili patrijarhalnog shvatanja porodičnih odnosa. Svaki četvrti ispitanik, pretežno muškog pola, smatra da je žrtva odgovorna za nasilje, jer ga izaziva svojim postupcima, kao i da postoje situacije u kojima je fizičko nasilje opravdano.
Bonus video:
