Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je, uoči 10. oktobra – Svjetskog dana mentalnog zdravlja, na dosljednu primjenu zakona koji garantuju prava mentalno oboljelim osobama.
Kako je saopšteno iz te nevladine organizacije, u javnosti postoji uvriježeno pogrešno mišljenje da mentalno oboljele osobe ne mogu da se izliječe i da predstavljaju opasnost za okolinu, da ih je potrebno izolovati i spriječiti da rade ili na drugi način učestvuju u životu zajednice.
“Uz odgovarajući tretman, mentalno oboljeli često mogu i da rade i učestvuju u svim aspektima društvenog života”, naglasili su iz HRA.
Prema njihovim riječima, mediji treba da imaju na umu obavezu da suzbijaju predrasude i postupaju u skladu s obavezom zaštite privatnosti i zabrane diskriminacije i ovih osoba.
Iz HRA su podsjetili da mentalno oboljele osobe imaju i ljudsko pravo na fizičku slobodu, koje znači i zabranu prinudne hospitalizacije onda kada ona nije neophodna.
“Naše iskustvo uspješnog zastupanja prisilno hospitalizovane osobe do obustavljanja takve hospitalizacije u septembru 2014, pokazalo je da je policija suprotno Zakonu o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica lišila slobode osobu i sprovela u psihijatrijsku bolnicu samo zato što je ona zbog male sredine poznata i ranije boravila u toj bolnici”, kaže se u saoptenju HRA.
Navodi se da u konkretnom slučaju nije bilo dokaza da je ta osoba ikome prijetila ili davala povoda da će sebe ili drugoga povrijediti.
Iz HRA su kazali da je ta osoba zadržana u bolnici uz kršenje procedure, kao i da je Osnovni sud u Kotoru bez obavljenog vještačenja određenog od suda i bez saslušavanja osobe o čijoj se prisilnoj hospitalizaciji odlučivalo, donio odluku o prisilnom zadržavanju.
“Garancije protiv neopravdane prinudne hospitalizacije su unaprijeđene u Zakonu o vanparničnom postupku u aprilu ove godine na predlog HRA, u skladu s preporukama Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja (CPT), pa je propisano da prisilno hospitalizovana osoba u toku postupka odlučivanja o prisilnoj hospitalizaciji mora imati advokata, odnosno pravo na besplatnu pravnu pomoć ako nije u mogućnosti da obezbijedi advokata”, kaže se u saopštenju.
Propisana je, kako se navodi, i obaveza suda da ročište u postupku odlučivanja o prisilnoj hospitalizaciji održi u ustanovi u kojoj se osoba nalazi i sasluša osobu o čijoj hospitalizaciji odlučuje, ako je sposobna da shvati značaj i pravne posledice svoga učešća u postupku.
“Usvojen je i predlog HRA da sud o sposobnosti osobe da shvati značaj i posljedice učešća u postupku i opravdanosti razloga za prisilnu hospitalizaciju, odlučuje na osnovu mišljenja nezavisnog vještaka, koji nije zaposlen u ustanovi u koju se osoba prinudno smješta”, dodaje se u saopštenju.
Bonus video:
