Mitropolija crnogorsko-primorska zahtijeva da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava povuče iz procedure Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti.
U zaključcima sa okruglog stola, koji su, povodom Nacrta organizovale Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhije budimljansko-nikšićka, zahumsko-hercegovačka i mileševska, zahtijeva se od Ministarstva i da proširi Radnu grupu sa priznatim ekspertima i predstavnicima crkava i vjerskih zajednica i pristupi pripremi novog Nacrta zakona.
"Kako bi se, priznavanjem i garantovanjem prava u istom obimu, stvorio i pravi i adekvatni okvir za sve crkve i vjerske zajednice, a ne samo za jednu", kaže se u zaključcima.
Kako se navodi, proces pripreme Nacrta zakona su obilježili brojni diskriminatorni akti Ministarstva „i to prvenstveno kroz lišavanje crkava i vjerskih zajednica prava da, preko svojih stručnih predstavnika, učestvuju u pripremi tog akta“.
"Nacrt zakona je uskraćen i za ekspertsku podršku uglednih pravnih stručnjaka iz zemlje i inostranstva. Netransparentnost je, poslije diskriminacije, drugo obilježje postupka pripreme Nacrta zakona", kaže se u zaključcima.
Usvajanje Nacrta zakona je, dodaje se, obilježio i čitav niz nedopustivih proceduralnih propusta, "poput usvajanja Nacrta od strane Vlade, a ne od nadležnog ministarstva, pa sve do neusklađenosti tog akta sa obavezujućim Pravno-tehničkim pravilima za izradu propisa u Crnoj Gori".
"Nacrt namjesto da bude osavremenjen u skladu sa savremenim evropskim zakonima, po mnogo čemu je gori od Zakona iz 1977. godine. Traži registraciju crkava i vjerskih zajednica postojećih na prostoru Crne Gore 1.700 godina. Prethodni zakon je predviđao prijavu isključivo novoosnovanih vjerskih zajednica", navodi se u zaključcima.
Kako se navodi, odredbama Nacrta zakona se tako ukida pravni subjektivitet svih crkava i vjerskih zajednica, poništavaju njihova vjekovna stečena prava, ograničava i sužava vjerska misija, sprječava njihovo pravo da samostalno uređuju svoje unutrašnje ustrojstvo.
"Omogućava agresivni državni intervencionizam u njihova unutrašnja pitanja, lišavaju se zakonito stečenih svojinskih prava nad vjerskim objektima i desetkovanom nepokretnom imovinom koja im je ostala poslije poratne nacionalizacije i drugih vidova oduzimanja imovine, ukida dosadašnji sistem evidencije i uvodi sistem registracije crkava i vjerskih zajednica", dodaje se u zaključcima.
Brojne odredbe Nacrta zakona, kako je zaključeno, direktno su suprotstavljene Ustavu i drugim važećim zakonskim propisima Crne Gore, „a po svom duhu ne odgovaraju civilizacijskom i evropskom shvatanju vjere nego su odraz ideološke suprotstavljenosti crkvama i vjerskim zajednicama“.
Kako je zakjljučeno, u pojedinostima, ali i u cjelosti, Nacrt zakona ne korespondira sa pravnim poretkom Crne Gore.
"Nacrtom zakona se osnažuje sedamdesetogodišnja zabrana vjeronauke u javnim školama, a djeca se neosnovano lišavaju prava na vjersku pouku u pravom i punom obimu", zaključeno je na okruglom stolu.
Javna rasprava o Nacrtu zakona, dodaje se, iako je Ministarstvo u Programima Vlade pripremu i usvajanje tog zakona najavljivalo i odlagalo nekoliko godina unazad, zakazana je u vrijeme godišnjih odmora sa samo tri okrugla stola u Bijelom Polju, Kotoru i Podgorici.
"Odsustvo ministra Suada Numanovića, inače blagovremeno pozvanog na okrugli sto u organizaciji Crkve, ili bilo kog predstavnika, pa čak i činovnika Ministarstva za ljudska i manjinska prava, na djelu pokazuje odnos tog resora prema Crkvi i slobodi vjeroispovijesti", kaže se u zaključcima.
Predloženi Nacrt, dodaje se, nije moguće ispraviti nakon javne rasprave i uskladiti sa pozitivnim pravom Crne Gore i obavezujućim međunarodnopravnim aktima, jer bi se, poslije takve intervencije, radilo o novom tekstu o kome bi ponovo morala da se povede javna rasprava.
Bonus video:
