Savjet Mjesne zajednice Krtoli jednoglasno je donio odluku da se „pruži svaka moguća pomoć i da se da apsolutna podrška mještanima MZ Krtoli kao i vlasnicima zemljišta i objekata u blizini mula Bazdanj, u njihovom opravdanom i Ustavom i Zakonima CG potkrepljenom zahtjevu za dovođenje u red i privođenje namjeni pristaništa - mulo Bazdanj.“
Mještani Obale Đuraševića prošle sedmice su pozvali inspekcijske organe da preduzmu mjere prema kotorskoj hidrograđevinskoj kompaniji „Yu Briv“ koja na mulu Bazdanj u Krtolima već duže vrijeme drži vezan dio svoje specijalizovane flote tehničkih plovila. Žitelji obale Đurišića iz porodica Ivošević, Dubravčević, Vučetić i Đurišića u dopisu nadležnima traže da im ovi „zaštite i odbrane iskonsko pravo na život, vazduh i vodu“ koje im, tvrde, ugrožavaju plovila i radnici „Yu Briva“.
Nezadovoljni žitelji koji se bave turizmom tvrde da osim što privezani brodovi narušavaju izgled ovog dijela Tivatskog zaliva, sa njih su more dospijeva priljavština, ulje, nafta i masnoće, te da radnici koji na njima rade, prave nesnosnu buku zbog kojega mještanima odlaze turisti.
„Yu Briv“ inače, već godinama od države bezuspješno traži da mu bilo gdje u Boki, odredi lokaciju za privez tehničkih plovnih objekata, koju bi ta firma uredila o sopstvenom trošku.
„Mještani MZ Krtoli, sama MZ Krtoli kao i vlasnici zemljišta i objekata u blizini mula Bazdanj, su se u zadnjih 4-5 godina više puta obraćali državnim institucijama nadležnim za sprovođenje zakona vezanih za korišćenje , upravljanje i zaštitu pristaništa i mula. Obraćali su se JP Morskom dobru, Lučkoj Kapetaniji Kotor, Opštini Tivat, Agenciji za pomorsku sigurnost, Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, ali sa malim ili nikakvim uspjehom, jer naime, uzurpatori Mula Bazdanj su uvjek imali više snage i moći od države Crne Gore u sprovođenju, tj izigravanju pozitivnih zakonskih akata“, stoji u dopisu MZ Krtoli kojeg potpisuje njen predsjednik Ivan Starčević.
On je naglasio da pristanište podrazumijeva mjesto gdje brodovi pristaju i zadravaju se kratko vrijeme radi operacija ukrcaja i iskrcaja, te da mulo Bazdanj nije privezište na kome neko, poput „Yu Briva“, može godinama ostaviti vezano plovilo.
„Na tim plovilima su se obavljali radovi koji bi po svom sadržaju prije trebali da se obave u nekom brodogradilištu ili remontu nego na našem pristaništu, ne rijetko su izlivane direktno u more tečnosti koje su dovodile do zagađenja mora ali vlasnici plovila su uvek bili "jači" od nadležnih državnih organa.Vlasnici okolnih objekata regularno registrovanih za bavljenje turizmom trpe veliku štetu zbog buke koja je posledica svakojakih brodomašinskih, bravarskih, farbarskih, mehaničarskih i drugih radova, onečišćenja mora itd. što dovodi do"bježanja" gostiju, otkazivanja rezervacija, plaćanja penala agencijama, i negativnog publiciteta koji se širi društvenim mrežama-internetom i nanosi dugoročnu štetu kako onima koji su direktno pogođeni uzurpacijom mula Bazdanj tako i turističkoj ponudi Opštine Tivat“, stoji u dopisu MZ Krtoli uz konstaciju da ono što se dešava na mulu Bazdanj „sigurno nije turizam, ekologija, pravna država, domaćinski odnos prema poreskim obveznicima, tako da sve miriše na politiku.“
„Tražimo da se ovaj veliki, višegodišnji problem riješio kroz institucije pravne države, jer u suprotnom MZ Krtoli ne može da odgovara za postupke i akcije mještana MZ Krtoli, vlasnika zemljišta i objekata u blizini mula Bazdanj kao i svih onih koji vole da se kupaju oko mula Bazdanj, a koje bi mogle da se dese u slučaju da zakaže pravna država, i koje bi bile sasvim opravdane u cilju odbrane Ustavom CG zagarantovanog prava na život i zdravu životnu sredinu, prava na rad, kao i dijela Zakona o morskom dobru kojim se garantuje slobodan i neograničen prilaz morskoj obali“, piše u dopisu koji je MZ Krtoli proslijedila medijima.
Bonus video:
