Festival "Otvoreni dani nauke“, koji će biti održan od utorka do četvrtka, skrenuće pažnju javnosti na aktuelne naučne teme i politike, i na važnost nauke i inovacija za sveobuhvatni društveni i ekonomski razvoj, saopšteno je na koferenciji povodom osmog izdanja festivala.
Festival će, kako je saopšteno, otvoriti temu nauke i inovacije za društvo, koja će biti interpretirana kroz bogat program, interaktivne izložbe, predavanja istaknutih naučnika, panel diskusije, radionice i brojne druge sadržaje.
Iz Ministarstva nauke su kazali da festival, putem izložbe Udruženog istraživačkog centra Evropske komisije, pod naslovom Šta jedno društvo čini pravičnim, pokazati šta znači odgovorna nauka, otvoren dijalog naučnika, umjetnika, donosioca odluka, građana, u pružanju rješenja za društvene izazove sa kojima se suočavamo.
Anđela Kardinali iz Udruženog istraživačkog centra, kazala je da je See art projekat Udruženog istraživačkog centra zanimljiva ideja u pozadini koje se nalazi koordinacija i komunikacija umjetnosti i nauke.
"Ne radi se samo o tome da koristimo umjetnike kao medijum da prenesemo naučne rezultate, već naprotiv, postoji puna saradnja naučnika i umjetnika, koji rade na zajedničkim postignućima“, rekla je Kardinali.
Kako je navela, tema ovogodišnje izložbe je pravičnost.
"U okviru Udruženog istraživačkog centra EK, sjeli smo zajedno naučnike i umjetnike i oni 15 su za godinu realizovali 15 projekata, a rezultat tih projekata je izložba na temu pravičnosti, koja je prvi put prikazana u Milanu prošle godine“, rekla je Kardinali.
Prema njenim riječima, od tih 15 projekata za izložbu u Crnoj Gori izabrana su tri.
Kardinali je najavila da će u okviru izložbe biti organizovana radionica, koja je planirana za 10. oktobar, sa studentima fakulteta umjetnosti u Crnoj Gori, na temu odraza u vodi.
Kako je kazala, cilj je da se uspostavi interakcija sa studentima umjetničkih fakulteta i da se dobije povratna informacija i neki stavovi po tim pitanjima.
Autorka izložbe Arheologija pamćenja i arhitektura znanja, Gordana Medin, rekla je da je izložbom htjela da prikaže „kako u sebi nosimo kolektivnu svijest predaka, od početka stvaranja, od pramaterije pa do danas“.
Prema njenim riječima, kolektivna svijest se slojevito gradi u nama, a mi je slojevito nadograđujemo i predajemo onima koji dolaze.
"Sve što smo stariji mi sve više tražimo da se vratimo tim nekim počecima koji su u nama, i koji kao neka rupa ostaju neizgrađeni, jer se mi u stvari nadograđujemo nekim drugim stvarima, koji nas ustvari udaljuju od nas samih“, kazala je Medin.
PR M-tel Digitalne fabrike, Bojana Maraš, saopštila je da će na festivalu biti predstavljen prvi hakaton o mobilnom plaćanju, koji će od 10. do 12. oktobra biti održan u prostorijama M-tel- ove digitalne fabrike.
Prema njenim riječima, tamičari će imati priliku da pokažu koliko su inovatnivni.
Maraš je kazala da je cilj da se građanima približi i objasni kako funkcioniše i zašto je dobro mobilno plaćanje.
Za autore će, kako je rekla, biti obezbijeđene vrijedne nagrade, a fond za njih, koji obezbjeđuje kompanija M-tel, iznosi pet hiljada eura.
"Nagrada za prvo mjesto je 2,5 hiljada, a za drugo 1,5 hiljada eura. Tvorac ideje, koja će biti trećeplasirana, dobiće hiljadu eura“, saopštila je Maraš.
Generalna direktorica Direktorata za inovacije i tehnološki razvoj, Branka Žižić, kazala je da će na festivalu da promovišu ono što je do sada urađeno u toku pripreme strategije pametne specijalizacije, jer je to, kako je navela, bio jedan interaktivan proces.
"U njmu je učestvovalo više od 300 učesnika iz različitih sektora, što nam je dalo signal da su poslovni ljudi zainteresovni za ovaj proces i da očekuju neku intenzivniju saradnju sa akademskim zajednicama, državnom i sa opštinama kako bi se svi povezali i pokrenuli neki ozbiljniji projekti“, rekla je Žižić.
Ona je kazala da su sada su u procesu strategije pametne specijalizacije intentifikovane priotitne oblasti, a to su obnovljivi izvori energije, održivi i zdravstveni turizam, održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane, novi materijal i informaciono komunikacione tehnologije.
"U sledećoj fazi tog procesa, potrebno će biti da zajedno i uz pomoć kreativnih ljudi, identifikujemo šta bi to bio neki investicioni projekat“, kazala je Žižić.
Prema njenim riječima, takvi projekti bi mogli biti finansirani kako iz nacionalnih, tako i iz evropskih fondova, a očekuju se i neke značajne strane investicije iz privatnog sektora
"Za sada postoji usitnjenost na polju kreiranja inovacija u Crnoj gori, ali takve inovacije, da bi zaista doživjele punu realizaciju i možda se proširile na neko šire tržište, treba da se udružuju sa nekim drugim sličnim kompanijama“, zaključula je Žižić.
Bonus video:
