U napuštenim objektima bivše fabrike celuloze i papira u Beranama ostale su uskladištene značajne količine opasnih hemijskih supstanci koje su nekada korišćene u procesu proizvodnje. Ove hemikalije su neobezbijeđene i nalaze se nadohvat lopova koji skoro svakodnevno obilaze krug fabrike.
Više bivših radnika i poznavalaca tehnologije potvrdilo je “Vijestima” da je situacija vrlo alarmantna i da je krajnje vrijeme da državne inspekcije izađu na teren i natjeraju vlasnike fabrike da ove materije najprije lagerišu na sigurno mjesto, a da ih potom i unište.
"Postoje velike količine hemijskih supstanci u buradima koje su tu ostale još iz vremena kada je radila fabrika celuloze i dok se koristila takozvana prljava tehnologija. To su, prije svega, kaustična soda i natrijum-metasilikat rumunske prizvodnje“, kazao je jedan od tehnologa. On tvrdi da su ove supstance uskladištene u krugu fabrike, dok se u zgradi bivše laboratorije nalaze još dodatne količine drugih hemijskih supstanci koje se danas koriste čak i u terorističke svrhe.
"Ostaviti sve to potpuno neobezbijeđeno, to je vrlo opasno“, kazao je ovaj čovjek. Prema njegovim riječima, zgrada laboratorije je u potpunom propadanju i te hemijske supstance mogu čak i same od sebe da se aktiviraju pretvaranjem u gasno stanje i emitovanjem u vazduh.
"To je nekada bila najsavremenija laboratorija. U njoj je bilo svega, i od toga svega danas ima po nešto što je vrlo opasno“, rekao je taj izvor. Da je bivša fabrika papira potpuno neobezbijeđena reporteri “Vijesti” mogli su se uvjeriti juče kada su bez ikavih problema došli do glavne kapije, nedaleko od laboratorije.
Nekada radilo dvije hiljade radnika
Nekada najveća kompanija u gradu na Limu, koja je zapošljavala dvije hiljade ljudi, fabrika celuloze i papira bila je prva žrtva antibirokratske revolucije.
Zatvorena je uprkos proračunima kanadskih stručnjaka da bi sa manjim brojem uposlenih mogla optimalno da radi.
Tada je uglavnom i opljačkana od temelja do krova, i njen celulozni dio ugašen za sva vremena. Onda je u kampanji za parlamentarne izbore 1997. godine otvoren papirni blok i zaposleno oko dvjesta radnika.
I ova fabrika je polovinom 2004. otišla u klasični stečaj i tada je knjigovodstveno vrijedna imovina od dvanaest miliona eura, ustupljena je beogradskom preduzeću „Tigoimpeks“ za nepunih milion.
Vlasnik „Tigoipmeksa“ bio je beogradski biznismen pljevaljskog porijekla Radoje Gomilanović. Fabrika je od tada radila svega mjesec-dva, i potom je zatvorena. Vrijedne mašine i oprema odnošene su bez problema izvan granica Crne Gore.
Bonus video:
