Vlada Crne Gore priprema projekat ekonomskog državljanstva radi privlačenja investitora koji bi uložili novac prije svega u sjeverni region, ali još nije preciziran datum njegovog početka, potvrđeno je indirektno iz Vlade.
Ideju o dobijanju "ekonomskog pasoša" podržavaju i Savjet stranih investitora i Privredna komora. Smatraju da će to donijeti nove strane investicije, ali da prethodno treba jasno definisati kriterijume po kojima se daje takvo državljanstvo.
U Ministarstvu turizma i održivog razvoja "Vijestima" su kazali da je ekonomsko državljanstvo značajno sa više aspekata, ali da još nije preciziran datum kada će se krenuti sa projektom.
"U privrednim sektorima smatraju da bi ta inicijativa podstakla regionalni razvoj (posebno sjever), zatim razvoj infrastrukture, uvoz novih tehnologija i razvoj visokokvalitetnih nekretnina i turizma. Projekat bi mogao poboljšati konkurentnost i priliv kapitala iz cijelog svijeta u Crnu Goru, i otvoriti mogućnost za nove investicije koje kreiraju nova radna mjesta", saopšteno je iz ministarstva turizma.
Objašnjavaju da je u utvrđivanju uslova pod kojima bi se dobilo ekonomsko državljanstvo cilj da se uvede najbolja evropska praksa koja je pokazala da se ti projekti najbolje ostvaruju putem javno objavljenih tendera za predlog koncepta programa.
"Vjerujemo da bi predlog koncepta programa za Crnu Goru trebalo da bude zasnovan prvenstveno na razvoju sjeverne regije. Ako bi se realizovao, program bi započeo objavom javnog, međunarodnog tendera za konsultanta za izradu koncepta programa, kojim bi se tražilo iskustvo i rezultati na sličnim projektima. Pozitivna praksa ukazuje da takve projekte u zemljama vode posebno formirana nacionalna tijela", saopšteno je "Vijestima" u resoru kojim rukovodi ministar Branimir Gvozdenović.
Vlada je 2010. godine pokrenula program ekonomskog državljanstva kojim je predvidjela da pasoš ponudi svima koji investiraju minimalno pola miliona eura od kojih bi se dio uplatio direktno u budžet. Od toga je odustala na zahtjev Evropske unije. Taj koncept osmislio je švajcarski advokat Kristijan Kalin koji je detalje objavio na svom portalu navodeći da su za program zaiteresovane Crna Gora, Slovenija, Hrvatska i Albanija.
Predsjednik Savjeta stranih investitora Crne Gore i izvršni direktor Telekoma Rudiger Šulc za „Vijesti“ je kazao da podržavaju incijativu jer smatraju da „ekonomski pasoš“ može donijeti više investicija i legitimne investitore.
"Koliko sam upućen, kriterijumi i procedura koji se odnose na sticanje ekonomskog državljanstva Crne Gore tek treba da se utvrde, ali treba pažljivo istražiti kakva je situacija u drugim zemljama EU. Kriterijumi bi trebalo da budu konkurentni sa zemljama EU koje imaju slične programe i da uslov bude kupovina imovine ili kapitala. Definicija kriterijuma je veoma važna.Treba imati u vidu najbolji interes zemlje i obezbijediti dugoročnu posvećenost pojedinca koji traže državljanstvo", rekao je Šulc.
On je kazao da bi u proces trebalo uključiti i legitimne strane kompanije koje su specijalizovane u provjeri referenci kandidata za državljanstvo.
Posljednjih godina po predlozima bivšeg i sadašnjeg predsjednika Vlade Igora Lukšića i Mila Đukanovića, predsjednika države Filipa Vujanovića i predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića dijeljeni su crnogorski pasoši, od kojih neki i kontroverznim ljudima, osumnjičenim za krivična djela u njihovim zemljama.
Među "poznatim Crnogorcima" su bivši palestinski ministar Muhamed Dahlan kojeg palestinske vlasti sumnjiče za pronevjeru više stotina miliona iz državnih fodova, zatim bivši premijer Tajlanda Taksin Šinavatra koji je u toj državi osuđen zbog korupcije. Pasoš ima i nasljednik poznate bankarske dinastije i jedan od finansijera projekta "Porto Montenegro" u Tivtu Natanijel Džejms Rotšild.
Crnogorsko državljanstvo dobili su poznati glumački par Milena Dravić i Dragan Nikolić, umjetnica Marina Abramović, rukometašica Katarina Bulatović, bokser Dejan Zlatičanin, ljekar Branko Zbutega...
Privlačenje stranih investicija
Stručna služba Privredne komore ocijenila je da bi vraćanje ili reafirmisanje ekonomskog državljanstva trebalo posmatrati kao još jedan od načina za prrivlačenje stranih investicija.
"Da suština te ideje ne bi bila narušena treba jasno i precizno definisati kriterijume koje je potrebno ispuniti da bi neko stekao crnogorsko državljanstvo. Taj instrument koriste i druge zemlje bilo na direktana način dobijanjem državljanstva i indirektno dobijanjem prvo boravišnih dozvola koje kasnije mogu voditi dobijanju državljanstva. Ako u grupu ovih drugih spadaju SAD, Velika britanjia, Španija, Austrija i Singapur, ne vidimo razlog zbog kojeg bi Crna Gora bila izuzetak i uvela ekonomsko državljanstvo", kazali su u Privrednoj komori.
I u Evropi prodaju pasoše
U Ministarstvu su kazali da su ekonomska kriza i otežana finansijska situacija u Evropi pokrenule novi trend uvođenja programa ekonomskog državljanstva. Objašnjavaju da su mnoge države članice EU, i države u procesu integracija, pokušavaju na taj način da smanje javni dug i privuku strane investicije kroz programe stalnog prebivališta ili odobravanja državljanstva kako bi uz dodatne olakšice, privukli prijeko potreban kapital i vratili državnu privredu u ravnotežu.
"Ključna karakteristika svakog od tih programa je da odražavaju dvostruke (uzajamno neraskidive) interese države u odnosu na potrebe društva i interesovanja ciljne grupe programa investitora. Tako se u nekim slučajevima programi fokusiraju na ulaganje u državne obveznice (Mađarska), u drugim na kupovinu nekretnina (Španija), donaciju različitim fondovima (Austrija, Malta), akcionarska ili društva sa ograničenom odgovornošću (Letonija), investicija u određenu granu privrede (Sv. Kits i Nevis)…“, objasnili su u Ministarstvu.
Za primjer su naveli Španiju u kojoj investitor može aplicirati prvo za dobijanje stalnog boravka, a potom i državljanstva, ako uloži minimum pola miliona u kupovinu nekretnina.
Bonus video:
