Prodaja zemljišta na lokaciji Lugovi u Budvi neće biti tako lako moguća jer će vlasnici oduzete imovine sve učiniti da osujete planove lokalnih vlasti da prodajom njihove đedovine pokriju rupu u lokalnom budžetu vrijednu oko 12 miliona eura.
Jedan od vlasnika ove oduzete imovine nakon Drugog svjetskog rata Ratko Rajković kazao je „Vijestima“ da su i do sada pokušavali da vrate u vlasništvo svoju imovinu, ali i da su „označavani kao državni neprijatelji“.
„Iako smo praktično dobili posupak, imovinu nijesmo uspjeli vratiti. Od lošeg domaćina kakva je Opština ništa se dobro ne može očekivati“, smatra Rajković i napominje da među vlasnicima oduzete imovine na lokaciji Lugovi u Budvi ima oko 100 ljudi.
Lugovi se protežu na površini od 12.000 kvadrata zemljišta koje su poslije Drugog svjetskog rata oduzete porodicama Ivanović i Rajković da bi potom bili ustupljeni FK Mogren gdje su izgrađeni stadion i privremeni objekti.
Rajković je istakao da su vlasnici oduzete imovine od 1948. godine do danas više puta pokušali da je povrate, tako da će i sada sve preduzeti da se prodaja ove lokacije ne realizuje.
„Branićemo našu imovinu isto kao što to rade Ulcinjali ili raniji vlasnici Valdanosa“, naveo je Rajković.
On je podsjetio da, uprkos izvršnom rješenju koje je postalo pravosnažno, vještak nikada nije došao na lice mjesta, niti su raniji vlasnici vratili imovinu na Lugovima.
„Kvadrat zemljišta sigurno vrijedi 1.000 eura. Svaka odluka u Crnoj Gori je politička odluka. U sadašnjoj situaciji teško da ćemo nešto uspjeti. Njihovim članovima isplaćivali su uvijek desetostruke ili dvadesetostruke naknade u odnosu na naše“, istakao je Rajković.
Bivši član podgoričke Komisije za povraćaj imovine Vladimir Bošković ocijenio je da su budžetske rupe, lokalne i državne, stvorene uništavanjem imovine u državnom vlasništvu.
“Sada se pokušavaju zakrpiti prisvajanjem tuđe imovine koju isti oni, a navodno u ime države, treba da nude takozvanim strateškim investitorima ili, kao što je slučaj ovdje, hitnom rasprodajom imovine na kojoj su pokrenuti postupci restitucije ili deeksproprijacije, često i oba istovremeno”,naveo je Bošković.
Kako je napomenuo, u slučaju Rajkovića je Ministarstvo finansija još 2009. donijelo rješenje kojim je Katastru naložilo deeksproprijacioni postupak na lokaciji stadiona "Lugovi", nakon čega je, poslije višegodišnjeg postupka, donijeto prvostepeno rješenje u njihovu korist.
„Problem je što zabilježba restitucije ili deeksproprijacije nije zabrana otuđenja i opterećenja imovine koja je predmet ovih postupaka, nego je jedan prost zapis koji sam po sebi ne znači ništa pa se ova imovina rasprodaje i na njoj grade objekti dok se sa druge strane, pokrenuti postupci restitucije ili deeksproprijacije namjerno godinama razvlače”, dodao je Bošković. On smatra da je očito “i namjera pisaca zakona bila da se obezbijedi ovakva zloupotreba”.
Opština Budva budžetsku rupu od 11 miliona eura planira da nadomjesti prodajom atraktivnog zemljišnog kompleksa na Lugovima na mjestu gdje se nalazi stadion Fudbalskog kluba “Mogren”.
Opština je planirala da tih 11 miliona zaradi od prodaje lokaliteta Dubovca u zaleđu Kraljičine plaže na razmeđu sa barskom opštinom.
Odluka o prodaji 12 hiljada kvadrata opštinske zemlje, kako navodi gradonačelnik Lazar Rađenović, u pripremi je, a procijenjena vrijednost Lugova je 12 miliona eura.
“U saradnji sa Ministarstvom finansija, priprema se odluka poput one za Kraljičinu plažu, koja se odnosi na prodaju lokaliteta Lugovi. Postoji interesovanje investitora, ne manje značajih od onih koji su bili zainteresovani za Kraljičinu plažu, zato nas i hrabri da se angažujemo oko te prodaje. Pripremili smo svu neophodnu dokumentaciju.Ono što je u vlasništvu Opšine Budva, procijenjeno je na početnu vrijednost od 12 miliona eura, ali to neće biti dovoljan uslov, već ćemo tražiti i kvalitetnu investiciju”, kazao je ranije “Vijestima” Rađenović.
Bošković: Ne razmišljaju o posljedicama
“Moguća šteta po budžet kod ovakvih krpljenja (budžeta), može na kraju biti višestruka. Umjesto da se neizgrađeno zemljište ranijem vlasniku odmah vrati u naturi, lokalna uprava se izlaže riziku da podnosiocima zahtjeva na kraju obeštećenje po tržišnoj cijeni plati upravo iz budžeta kojeg ovakvim prodajama navodno krpi jer se, bez obzira na mogućnost prodaje u toku trajanja postupka, uslovi za povraćaj ocjenjuju prema stanju koje je postojalo u trenutku pokretanja postupka”, ocijenio je Bošković.
Bonus video:
