Novinare treba tretirari kao saveznike u borbi protiv korupcije, jer uspješne istrage često počinju istraživačkim tekstovima, smatra Jacek Dobržinski iz poljskog Centralnog biroa za antikorupciju (CBA).
On tvrdi da novinski navodi o neobjašnjivom bogaćenju i luksuznom životu političara moraju biti povod za pokretanje istrage nadležnih insitucija, ističući da je istraživačko novinarstvo značajno koliko i svjedočenja zviždača.
“Kada mediji objave da političar ima skup sat koji teško može obezbijediti od plate, nadležni treba da ga pozovu i traže objašnjenje. Istraživačko novinarstvo se mora ozbiljno shvatiti, jer mediji često ukazuju na znakove korupcije koje drugi ne vide”, tvrdi glasnogovornik CBA.
Prije dvije godine nekadašnji ministar za saobraćaj Slavomir Novak morao je da podnese ostavku, a kasnije i da plati kaznu od 6.000 dolara jer nije prijavio luksuzni sat švajcarskog proizvođača "Ulis Nardin". Iako je tvrdio da će se žaliti na presudu, bivši ministar je godinu kasnije podnio ostavku i na poslaničko mjesto u poljskom parlamentu.
Ističući da je u prethodnih devet godina CBA sa pojednakim naporima gradila infrastrukturu i ubjeđivala poljsku javnost u iskrenu želju da zaustavi korupciju, Dobržinski pojašnjava da je najbolji način za sticanje kredibiliteta djelovanje na terenu. On navodi da je četiri godine nakon osnivanja CBA sprovela 7.973 kontrola, dok je prošle godine bilo 13. 706 provjera političkih i ekonomskih odluka državnih funkcionera. U međuvremenu, Biro je otvorio 10 lokalnih ispostava u kojima radi 766 inspektora, među kojima je najviše bivših policajaca.
“Sistem je strogo centralizovan, kako ne bi došlo do curenja informacija. I tu su novinari od velike koristi, jer ukoliko detalji o nekoj istrazi procure u medije, Biro pokreće internu istragu. U tom slučaju inspektor koji je dao medijima informacije ne može više raditi u Birou”, tvrdi Dobržinski, ne želeći da kaže da li je bilo takvih slučajeva.
Dok Dobržinski ističe da Biro nikada nije bio pod pritiskom vlasti, Gregor Makovski iz Fondacije “Stefan Batori” navodi i da je poljska javnost i dalje sumnjičava prema iskrenosti države u borbi protiv korupcije. Ističuči da pitanje korupcije u Poljskoj nije tretirano do ulaska u EU, on upozorava da je nakon 2006. postalo izrazito politizovano. Zbog toga se godinu nakon ulaska u EU, kako tvrdi, na brojne procese gledalo kao na “antikorupcijski krstaški rat”.
Makovski navodi da je broj procesa zbog korupcije značajno porastao ulaskom Poljske u Evropsku uniju, kada je od skoro četiri hiljade istraga 1.527 završeno presudama. Dvije godine kasnije kada donešeno je 3084. presuda, Makovski navodi da i pored brojnih presuda većina Poljaka ne mijenja stav o odnosu vlasti prema korupciji.
“Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da se kod Poljaka nije značajno promijenilo mišljenje o povezanosti političara i privatnih kompanija. Prema nekim anketama, 80 odsto građana smatra da prijateljske i finansijske veze i dalje imaju značaja prilikom sklapanja poslova”, tvrdi on.
Čašćavanje doktora je podmićivanje
Iako u Fondaciji “Stefan Batori” tvrde da je u istraživanju javnog mnjenja iz 2013. godine oko 80 odsto ispitanika potvrdno odgovorilo na pitanje da li su morali da podmite nekoga, Dobržinski ističe da se u javnosti mijenja predstava o korupciji.
On ističe da se davanje poklona doktorima ili medicinskim sestrama u poljskom društvu odavno ne smatra čašćavanjem već podmićivanjem.
“Zbog čega bi doktoru dali bocu vina, kada vam je uradio ono za šta već prima platu. Po toj logici trebalo bi da darujemo i šalterske službenike, vozače autobusa ili vatrogasce. Ti ljudi rade svoj posao i ne treba im takva vrsta ohrabrivanja”, tvrdi on.
Bonus video:
