Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (GŠ VCG) admiral Dragan Samardžić već više od godinu nezakonito komanduje oružanim snagama, tvrdi više pravnika, civilnih i vojnih.
Oni smatraju da je Samardžiću petogodišnji mandat, predviđen Zakonom o Vojsci, istekao 6. februara 2014. godine i da se od tada nezakonito nalazi na toj funkciji.
Samardžić je na mjesto prvog čovjeka VCG došao 6. februara 2008, kada je Savjet za odbranu o bezbjednost razriješio dužnosti tadašnjeg načelnika GŠ generala Jovana Lakčevića.
“Profesionalno vojno lice može da obavlja istu komandnu dužnost najduže pet godina. Izuzetno, zbog potreba službe, trajanje dužnosti… može se produžiti do godinu dana”, piše u Zakona o VCG.
Iz Ministarstva odbrane, pak, tvrde, da je stanje legalno i pozivaju se na član 18 Zakona o VCG u kome piše da načelnika postavlja i razrješava Savjet za odbranu i bezbjednost: “Savjet je na osnovu predloga ministra odbrane, a u skladu sa činjenicom da je usvojena nova organizacijsko-formacijska struktura Vojske, na sjednici održanoj 5. decembra 2014. godine, donio odluku o postavljenju admirala Samardžića za načelnika Generalštaba VCG”, saopštili su iz resora ministarke Milice Pejanović-Đurišić, ne objašnjavajući što je sa periodom od 6. februara do 5. decembra 2014.
Pomenuti član, međutim, uopšte ne definiše trajanje mandata, a budući da je riječ o komandnoj dužnosti i na tu funkciju se primjenjuju ograničenja u trajanju do pet godina, potvrdilo je “Vijestima” više pravnika.
Savjet za odbranu i bezbjednost, međutim, dopušta da Samardžić već skoro godinu i po nelegalno obavlja dužnost, sa koje daje i logističku podršku Vladi u namjeri da rasproda preostale vrijedne vojne zemljišne komplekse.
Prema Zakonu o VCG, načelnik GŠ bavi se prvenstveno uskostručnim pitanjima vezanim za ustrojstvo, obuku, razvoj i opremanje vojske, te njenu operativnu upotrebu, a nijedan član ne dozvoljava angažovanje na prodaji državne imovine i izboru “strateških partnera” Vlade kojima će se prodati, ili dati u zakup aktraktivne nekretnine. Samardžić, međutim, to radi već godinama - kao pomoćnik ministra odbrane (2006 - 2008), a potom i kao načelnik GŠ koga je Vlada imenovala za člana Tenderske komisije za valorizaciju bivše vojne imovine (do 27. aprila 2012), a od tada do danas kao član Tenderske komisije za turizam. On je i član Radnog tima Vlade za pregovore sa “Oraskomom” oko zakupa tvrđave Mamula, a sa te pozicije je nedavno dijelio lekcije iz turizma, ekonomije i energetike članovima Odbora za ekonomiju Skupštine. Odbor nije prihvatio predlog odluke da “Oraskom” tvrđavu i ostrvo dobije na 49 godina, plaćajući 1,5 euro po metru kvadratnom površine ostrva godišnje zakupnine.
“U ime Vojske sam bio uključen za Aresenal i Kumbor. Ne vidim tu ništa sporno. Valjda je prednost što nešto znam više. Svim poslovima sam u ime Ministarstva odbrane ozbiljno prišao. Zbog klime koja se stvorila u Crnoj Gori, da sam investitor, nikada ovdje ne bih investirao”, poručio je tada Samardžić opozicionim poslanicima koji su ga prozvali da se bavi stvarima koje ne priliče načelniku GŠ.
Iz Ministarstva odbrane tvrde da “ne postoji zakonska prepreka da se pripadnici VCG angažuju u tenderskim komisijama i radnim tijelima koje formira Vlada Crne Gore ili drugi državni organ” i da Samardžić na sjednici Odbora “nije iznosio stavove niti kvalifikacije neprimjerene dužnosti koju obavlja”.
Tvrde i da admiral nije prekršio Zakon o VCG kada je na sjednicu Odbora, umjesto u službenoj uniformi koju mora da nosi, došao u civilnom odijelu, zato što je “prisustvovao kao član tenderske komisije, a ne kao načelnik”.
Ministarstvo: Nije odgovoran za probleme Mornarice
Iz MO tvrde da odluke zbog kojih se Mornarica danas suočava sa ogromnim problemima, posebno u održavanju naoružanja i ratnih brodova, “nisu proizvod procjena niti predloga admirala Samardžića”.
"Pošto u vašem pitanju aludirate na valorizaciju MTRZ 'Sava Kovačević' Tivat, napominjemo da je odluka o tome donešena još za vrijeme državne zajednice Srbija i Crna Gora”.
Ministarstvo u zvaničnim izvještajima o radu i stanju u VCG već duže kao problem notira činjenicu da je Mornarica, nakon prodaje Arsenala i Kumbora, ostala bez kapaciteta za remont brodova, naoružanja i opreme, što značajno smanjuje njenu borbenu sposobnost.
Samardžić je 2005, kao komandant Mornarice, javno problematizovao prodaju Arsenala, ali je, čim je postao pomoćnik ministra odbrane, počeo da zastupa drugačiji stav, da bi u ljeto 2007. godine, u ime Vlade, “ispratio kući“ 490 radnika Arsenala koji su ostali bez posla.
Sa druge strane, Lakčević se opirao namjerama Vlade da olako prodaje vojne nekretnine i kapacitete namjenske industrije, pa je smijenjen sa mjesta načelnika GŠ nakon nepune dvije godine provedene na toj funkciji.
Samardžić je potom, kao načelnik GŠ, zvanično određivao što je od nekretnina, opreme i naoružanja VCG “neperspektivno“, a kao član tenderskih komisija i Odbora direktora firme MDI to isto “valorizovao“ na tržištu.
Bonus video:
