Crna Gora još nema rješenje za konačno odlaganje radioaktivnog otpada, a s obzirom na to da predstavlja mali sistem, sa ograničenom upotrebom radioaktivnih izvora i izvora jonizujućih zračenja, formiranje samostalnog nezavisnog organa koji bi se time bavio nije održiv.
To se, između ostalog, kaže u odgovorima Ministarstva održivog razvoja i turizma, na pitanja zemalja ugovornica Zajedničke konvencije o sigurnosti upravljanja istrošenim gorivom i sigurnosti upravljanja radioaktivnim otpadom.
Predstavnici zemalja, koje su postavljale pitanja, konstatovali su da je Crna Gora uradila dosta na tom planu.
Savjetnica u Ministarstvu Tamara Đurović i glavni autor odgovora, koja se tim povodom nalazi na skupu u Marakešu, ocijenila je da su pohvale, posebno od zemalja kao što je SAD, veliki uspjeh Crne Gore.
U obimnom dokumentu, na pitanje Kine kakvo je stanje uskladištenog radioaktivnog otpada odgovoreno je da je, u junu 2014. godine, uskladišteno 98 različitih radioaktivnih izvora (radioaktivnih gromobrana, iskorišćenih radioaktivnih izvora iz industrije i vojske).
SAD je zanimalo kakve su politike i procedure kojima se obezbjeđuje učešće javnosti.
“Ako znamo da smo problemom upravljanja radioaktivnim otpadom počeli da se bavimo 2004. godine, a da je u najboljem dijelu riješen izdavanjem dozvole za upravljanje skladištem radioaktivnog otpada 2012. godine i zatim prikupljanjem iskorišćenih zatvorenih radioaktivnih izvora 2013. godine, cijenimo da je u periodu od 10 godina javnost veoma upoznata o svim koracima koje smo za to vrijeme napravili”, kaže se u odgovoru.
Pojašnjeno je da je, u periodu od 2006. do 2008. godine, Vlada izgradila privremeno skladište za skladištenje radioaktivnog otpada.
“Kao najpovoljnija lokacija za ovo postrojenje odabrana je neposredna blizina zgrade CETI, zbog zahtijeva fizičke zaštite, infrastrukture i blizine stručne i analitičke podrške, neophodne za rad i nesmetano funkcionisanje planirane instalacije. S obzirom na to da se u Crnoj Gori nalaze male količine radioaktivnog otpada, a da se ne očekuje njegovo značajno povećanje, ova lokacija je prihvaćena i potvrđena izdatim rješenjem o lokaciji”, podsjetili su iz Ministarstva.
Navodi se da je procjena da skladište može biti operativno od 50 do 100 godina.
Na pitanje BiH da li postoji plan za konačno odlaganje, odgovoreno je odrečno, ali i istaknuto da postoje planovi na daljem upravljanju radioaktivnim izvorima.
“Neophodno je da se izvrši revizija postojeće Strategije zaštite od jonizujućeg zračenja, radijacionoj sigurnosti i upravljanju radioaktivnim otpadom, čije se usvajanje planira do kraja 2016. godine”, pojasnila je Đurović.
Ne znaju šta će sa 7.000 kompasa koji sadrže radijum
Za preostale radioaktivne izvore dobijene su sugestije kako treba postupiti sa njima, a ostalo je jedino otvoreno pitanje u vezi sa kompasima koji sadrže radijum, a kojih ima ukupno 7.127 komada, ukupne zapremine oko 1,5 kubnih metara.
“Tim Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) izvršio je prepakivanje kompasa u postojeća burad od nerđajućeg čelika, koje su prethodno spakovali u plastične vreće”, odgovoreno je Kini.
Predviđene i vježbe za vanredne situacije
Italija je konstatovala da nijesu pružene informacije u vezi sa zahtjevom za testiranje, sa odgovarajućom učestalošću, djelotvornošću planova za vanredna stanja, kako za radiološka vanredna stanja u zemlji, tako i za ona van zemlje.
“Direktorat za vanredne situacije određuje periodičnost održavanja vježbi shodno utvrđenom planu. Pored Nacionalne strategije za vanredne situacije, MUP je donio i Nacionalni plan za djelovanje u slučaju radijacionog udesa, u saradnji sa ostalim organizacijama i institucijama”, kaže se u odgovoru.
Bonus video:
