U periodu od 1945. do 1989. godine u udžbenicima istorije namijenjenima crnogorskim osnovcima nacionalna istorija je bila zastupljena veoma malo – od 2,7 odsto od ukupnog sadržaja tekstova, koliko je bilo u udžbeniku za osmi razred iz 1989, do 21,35 odsto u istoriji za sedmi razred iz 1976. godine. To je kazao istoričar Petar Glendža, koji je u organizaciji NVO „Hiperion“ i studijskog programa za crnogorski jezik, održao predavanje na nikšićkom Filozofskom fakultetu na temu „Nacionalna istorija u udžbenicima od 1945. do 1989“.
„Nakon analize svih 12 udžbenika nastalih u socijalističkom periodu, a namijenjenih crnogorskim osnovcima, može se zaključiti da je cjelokupna crnogorska istorija površno sagledana i predstavljena, a uočljive su tendenciozne namjere pri predstavljanju pojedinih perioda naše nacionalne istorije“, kazao je Glendža.
Najviše prostora dobila je novovjekovna Crna Gora, dok je najmanje zastupljen period od početka Prvog do početka Drugog svjetskog rata. Tako je za 44 godine sa pola rečenice opisan život Crne Gore u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, dok je jedna rečenica posvećena nestanku crnogorske države.
„Za to vrijeme nije se postavilo ni jedno pitanje o legitimitetu Podgoričke skupštine, 'zaboravljena' je Božićna pobuna, kao odgovor na Podgoričku skupštinu, a ni jednom nije pomenuto uzaludno gubljenje života crnogorskih vojnika na Mojkovcu, što je i dovelo do kapitulacije Crne Gore u Prvom svjetskom ratu“, istakao je Glendža.
Sve to, kazao je, potvrđuje namjeru udžbenika istorije iz toga perioda da sa „vrlo jasnim ciljem manipuliše ovim neslavnim poglavljem crnogorske državne istorije“.
Nešto više prostora dobila je cjelina od naseljavanja Južnih Slovena na prostoru današnje Crne Gore do njenog pada pod Osmanskim carstvom ali, kako je kazao mladi istoričar, ostavlja se utisak da nije na pravi način shvaćena istorijska vertikala Duklja – Zeta – Crna Gora, a u prilog tome „najbolje govori to što se Duklja uporno naziva Zetom i centrom 'druge srpske države'“. Evidentno je, kako je kazao Glendža, da se u pomenutim udžbenicima favorizuje istorija Srbije.
„Prostim upoređivanjem npr. prostora koji dobije Petar I sa pobjedama na Martinićima i Krusima, u poređenju sa Prvim srpskim ustankom je samo jedan od primjera koji potvrđuje utisak o favorizovanju istorije Srbije“, kazao je Glendža.
Glendža je završio Studijski program za istoriju, na kome je trenutno magistrant. Autor je nekoliko naučnih radova, a crnogorskoj javnosti je najprepoznatljiviji kroz satirične kolumne koje objavljuje u ,,Vijestima".
Bonus video:
