Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada inicirao je vraćanje spomenika Velikom vojvodi Mirku Petroviću Njegošu i Crnogorcima palim za oslobođenje Podgorice i Zete 1862. godine.
Spomenik je podignut 1886. na današnjem Trgu Republike kada je i novi dio Podgorice dobio ime Mirkova Varoš.
"Spomenik je bio jedini te vrste u Crnoj Gori i o njemu su pisali razni putopisci ( Ludvik Kuba, Jozef Svatek, Alban fon Han i Oskar Šlipe), obelisk se nalazio na razglednicama Podgorice, a može se viđeti i na rijetkim video snimcima. Obelisk ili piramida, kako su ga mještani zvali, stajao je “posred Podgorice” sve do 1918. kada je srušen nakon tzv. Podgoričke skupštine čijim je odlukama nestala samostalna država Crna Gora, detronizovana dinastija Petrović Njegoš i ukinuta Crnogorska pravoslavna crkva", navodi se u saopštenju Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada.
Dakle, kako navode, spomenik nijesu srušili Kuči, već po nalogu srpske vojske i policije Savo Fatić, kome su se pridružile i pristalice bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije.
"Nakon rušenja obeliska na podgoričkom Trgu, maljevima je izlomljen i grob ispred crkve Svetog Đorđa u kome su ležali ostaci 48 ljubotinjskih, građanskih i dobrljanskih junaka poginulih u borbi sa Turcima u Zagoriču i Doljanima. Bilo je to vrijeme kada su uništavani svi simboli crnogorske države. "Da se nijesu tadašnje savezničke vlasti velikih sila umiješale, htjele su okupatorske vlasti spaliti mošti Svetog Vasilija Ostroškog i Svetog Petra Cetinjskog…", piše Jovan Plamenac. Spisak sa žrtvama stravičnih zločina nad stanovništvom, posebno đecom, ženama i starima svjedoči o razmjerama pustošenja. Zapamćeno je da su se tada Podgoričani sa užasom pitali što će se tek sa njima činiti kada se ovako obračunava sa Velikim vojvodom, koga su crnogorski junaci priznavali za najvećeg junaka", tvrde iz Sekretarijata.
Iz Sekretarijata navode da uz mnoge, zapis o rušenju spomenika ostavio je i srpski novinar i publicista Pantelije Jovović u tekstu pod nazivom “Juriš na crnogorske spomenike”.(Objavljeno u beogradskom listu "Balkan", 18. septembra 1922. godine)
"Spomenik koji vraćamo okuplja nas oko vrhovnih crnogorskih principa – slobode i nezavisnosti. Te vrijednosti donijele su Crnoj Gori suverenitet i međunarodno poštovanje. Nastojanje pojedinaca da vraćanje spomenika junacima za odbranu Podgorice i Zete zloupotrijebe za raspirivanje starih vatri plemenskih, ideoloških i ličnih osveta i netrpeljivosti, shvatamo kao refleks upravo one svijesti zbog koje se Crna Gora spoticala na svom svijetlom putu", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
