Crna Gora ima razvijen, kvalitetan i osposobljen civilni sektor, koji je već sada na nivou evropskih standarda, kazao je šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Mitja Drobnič. On je danas, na okruglom stolu »Odnos Vlade u nevladinih organizacija (NVO) u Crnoj Gori«, kazao da je osnaženo civilno društvo ključni element svakog demokratskog sistema i kao takvo bi trebalo da bude prepoznato i tretirano od državnih institucija. "Generalno govoreći, neophodno je više transparentnosti u Vladinim procedurama za saradnju sa organizacijama civilnog društva, naročito kada je u pitanju izrada nacrta zakona o NVO", ocijenio je Drobnič. Prema njegovim riječima, planirane izmjene i dopune zakona o NVO moraju uzeti u obzir širi spektar mišljenja eksperata, kako bi novo zakonsko rješenje prestavljalo kvalitetan zakonski okvir, posebno u oblasti javnog finansiranja. Drobnič je rekao da je Delegacija EU potpuno svjesna smanjenja javnog finasiranja za organizacije civilnog društva, što može ugroziti njihovu finansijsku održivost. "Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva u krajnjem će dovesti do poboljšanja dijaloga između Vlade i civilnog društva po pitanju donošenja zakona i kreiranja politike, kao i do jačanja socijalnog partnerstva koje će podstaći neophodne reforme", poručio je Drobnič. Ministarka bez portfelja, Marija Vučinović, kazala je da Vlada od 2009. godine aktivno radi na razvoju saradnje sa civilnim sektorom i poboljšanju uslova kroz njihov rad, donošenjem Strategije saradnje i Strategije razvoja NVO sa akcionim planovima realizacije. "Osnovni principi na kojima počiva saradnja Vlade i NVO sektora su odgovornost, transparentnost, partnerstvo, međusobno informisanje i nezavisnost NVO, koja podrazumjeva pravo na kritiku, ali zasnovanu na argumentima", rekla je ona. Vučinović je podsjetila da je Crna Gora prva država koja je formalno uključila predstavnike NVO sektora u radne grupe za pripremu pregovaračkih pozicija za pojedina pregovaračka poglavlja. Izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija, Ana Novaković, podsjetila je da je Zakon o NVO usvojen 2011. godine, upozoravajući da Vlada za četiri godine nije obezbijedila primjenu tog akta u dijelu finansiranja projekata iz državnog budžeta. "Tako da smo mi stavljeni jednim dijelom u paradoksalnu situaciju. Organizujemo ovaj okrugli sto i govorimo na temu izmjena zakona o NVO u dijelu finasiranja, iako četiri godine nismo imali priliku da vidimo kako važeći sistem finansiranja, koji je definisan ovim zakonom, funkcioniše u praksi", navela je ona. Prema riječima Novaković, takva situacija može odgovorati Vladi, »jer su njene posljedice loše«. "Prva posljedica jeste drastično smanjenje za projekte NVO u prethodne tri godine. Druga posljedica je veliko nezadovoljstvo unutar NVO sektora koje se akumuliralo u prethodnom periodu", precizirala je ona. Novaković je kazala da predstavnici NVO sektora imaju pravo da sumnjaju da Vlada takvom politikom trajno slabi civilni sektor, njegov rad i uticaj. Ona je ukazala da je od 2009. godine do 2015. godine skoro osam miliona EUR manje opredijeljeno za projekte NVO, nego što je to bila obaveza u skladu sa Zakonom o igrama na sreću. Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Vanja Ćalović, kazala je da se u poređenju perioda od prije deset godina, danas može doći do informacija koje su se nekada krile, "i koje su bile takva tajna da su se samo insajderi iz državnih institucija usuđivali da te podatke nekako dostave". "Primjera radi, prostorni planovi Podgorice su se maltene zaključani držali i nijedan građanin nije imao teorijsku šansu da dođe do te informacije, osim ukoliko raznim kanalima pokuša često uz pomoć podmićivanja da dođe do nekog elemntarnog podatka", navela je ona. Čalović je kazala da su danas prostorni planovi i građevinske dozvole dostupni na internetu. "Da bismo došli do toga, mi smo podnijeli na desetine hiljada zahtjeva za informacijama pokušavajući da objasnimo državnoj upravi-lakše vam je da te podatke jednom objavite nego da stalno odgovarate na naše i zahtjeve drugim građanima", rekla je ona. Ćalović je kazala da je da je u toj »šumi podataka lako zaboraviti određene podatke, one koji su najinteresantniji ili one koji ukazuju na korupciju«. Ona je ocijenila da sada postoji trend čuvanja ličnih podataka i privatnosti, navodeći da su time državne instititucije »prosto opsjednute«. "Pitanje zaštite ličnih podataka je bitno, ali to ne smije i ne može da bude izgovor da se sakriju osnovni podaci koji su neophodni za istraživanje korupcije, organizovanog kriminala, ali i za funckionisanje jednog normalnog biznisa koji želi da bude čist u svome poslovanju", poručila je Ćalović. Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević, kazala je da je svojstveno vladama u tranziciji, kakva je i crnogorska, da kritički nastrojene NVO vidi kao »nužno zlo«. "Tako smo označeni često kao "agresivni", zbog insistiranja da što prije zažive principi građanskog društva, ili "isfrustrirani" ako zahtijevamo da sve što rade organi vlasti mora biti dostupno javnosti, podložno provjeri odgovornosti za učinjeno ili neučinjeno", ukazala je ona. Uljarević je govoreći o saradnji Vlade i NVO u procesu evropskih integracija, kazala da je tu postignut najveći stepen savezništva. "No, i tu imamo naglašeni dio gdje su Vlada i NVO oponenti". Šef TACSO kancelarije u Crnoj Gori, Goran Đurović, kazao je da je vrijeme da se preduzmu akcije koje će nesumljivo pokazati želju nosilaca vlasti da podrže stvaranje podsticajnog okruženja za djelovanje NVO. A politička volja Vlade se, kako je dodao, pokazuje djelima. "Nameće se više pitanja koja se ne mogu izbjeći: Zašto je iz Akcionog plana za poglavlje 23 izbrisan dio aktivnosti koji se odnosi na unapređenje ambijenta za rad NVO? Da li se tako umanjuje mogućnost realizacije planiranih aktivnosti iz Strategije razvoja NVO jer je uglavnom pažnja Vlade u pregovaračkom procesu dominantno usmjerena prema poglavlju 23", naveo je Đurović.
Bonus video:
